Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da će se dio od tih 40-45 milijardi kuna pokriti zaduživanjem kod domaćih banaka, dio na inozemnom tržištu, a ne isključuje se mogućnost aranžmana s europskim financijskim institucijama, Svjetskom bankom i MMF-om.

Međutim izvjesno je da će zbog snažne Vladine intervencije i velikog pada prihoda države, uslijed prestanka gospodarskih aktivnosti, nastati ogromna proračunska rupa i da će, prema procjenama ekonomista, javni dug skočiti između 80 i 90 posto BDP-a. Posljedično, to će srušiti kreditni rejting i uvjete za povoljno zaduživanje.

Kako tome može doskočiti ministar Marić?

'Marić ne može napraviti ništa ako padne kreditni rejting. Moći ćemo se zadužiti bitno skuplje. Pitanje je hoće li moći zatvoriti i rebalans proračuna. Zasigurno će se javiti i sumanute ideje kao i u prošloj krizi, primjerice nacionalizacija II. mirovinskog stupa ili krizni porez koji je predložio sindikalist Vilim Ribić. No to je u ovom slučaju kao da na otvoreni prijelom lubanje zalijepite flaster', izjavila je za tportal Vedrana Pribičević, profesorica pri Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.

Ona upozorava kako je veliko pitanje hoće li najavljene mjere štednje i rezanje plaća u državnom i javnom sektoru biti dovoljne za popunjavanje proračunskih rupa.

'To nitko trenutno ne zna i ovisi koliko će karantena trajati te kako će se pandemija razvijati. Ostavljam mogućnost da ne samo da neće biti dovoljne, nego će pod upitnik doći i mnoge funkcije države i servisi/javna dobra', zabrinuta je Pribičević.

Kad je riječ o preživljavanju bez turizma, profesorica navodi da se Hrvatska bez turizma ekonomski srozava na razinu Srbije.

'Prihod od turizma prošle godine iznosio je 9,4 milijarde eura. Prema studiji Instituta za turizam i uz pomoć satelitskog računa turizma, procijenjeno je da ukupni direktni i indirektni doprinos turizma hrvatskom BDP-u iznosi 16,9 posto. Iako se to ne čini puno, Hrvatska je prema tim brojkama apsolutni outlier ne samo u Europskoj uniji, nego i šire. Turizam također ima utjecaj na tečaj eura jer predstavlja konstantan priljev strane valute u zemlju (doduše sa sezonalnim oscilacijama). Prošle godine u trećem kvartalu (koji je najznačajniji za turizam) Hrvatska je imala suficit vanjskotrgovinske bilance od 4,5 milijardi eura. Da se dogodi pad turizma od 30 posto, koliki je bio u prvih 10 dana ožujka, deficit vanjskotrgovinske bilance bio bi između 800 milijuna i milijardu eura na godišnjoj razini. To nije toliko strašno, 1,85 posto BDP-a. Problem je ako se pandemija nastavi ili vrati još gora na jesen', izjavila je Pribičević.

Njezin kolega, financijski stručnjak Andrej Grubišić smatra kako Hrvatska neće propasti jer će turistički sektor imati lošu godinu.

'Ne bavi se Hrvatska turizmom, to je mit, već se njime bavi određeni broj privatnih poduzetnika i obitelji. Legitimno je pravo da oni štite svoje interese. Problem je ako Vlada radi zaštite jednog sektora ide na štetu drugih biznisa i građana. Nama ne trebaju industrije koje se dižu na nacionalni pijedestal. Imali smo takav slučaj s brodogradnjom i znamo kako je to završilo. Turizam se treba štititi, ali istim mjerama kao i ostale gospodarske grane', istaknuo je Grubišić.

Za razliku od većine ekonomista i poduzetnika, on smatra da Vladine mjere za spas gospodarstva nisu dovoljne,

'Kad se mjere temeljito iščitaju, vidi se da svi oni kojima će prihod pasti manje od 50 posto nemaju pravo na otpis poreza i doprinosa. Mislim da većina biznisa neće pasti više od 50 posto. Nekima je dosta pad i od 10 posto da više nisu profitabilni. S druge strane, mnogi kojima prihod padne više od 50 posto bankrotirat će i otpis poreza neće im ništa značiti', uvjeren je Grubišić.

Zbog toga on smatra da bi za poduzetnike bilo bolje da je Vlada odlučila da na dva mjeseca sva porezna davanja imaju stopu od nula posto.

'Tako ne bi bilo diskriminacije. Svima bi se dala šansa da prežive i kraće bi trajao proces oporavka. Nama se ne smije dogoditi kao u krizi 2008. da nam oporavak traje šest godina', istaknuo je Grubišić.

Uvjeren je kako bi to država mogla podnijeti. Trošak za nju iznosio bi oko 40 milijardi kuna, što bi povećalo javni dug, smatra on, za oko 15 posto.

'Država se mora zadužiti ovako ili onako. Zaduženje bi išlo većinom na domaćem tržištu. HNB će morati otkupiti od mirovinskih fondova 10 do 15 milijardi kuna obveznica. Tim kešom mirovinci će kupovati nove državne obveznice. Formalno taj dug uzima država, ali ga vraćaju porezni obveznici', naglasio je Grubišić.