"Neće ih biti lako priskrbiti, ali moramo imati plan jer ušli smo u krizu koja je nepojmljiva. Ipak, puno smo spremniji nego sa zadnjom krizom. No, neće biti lako jer kad se uključe svi rashodi, javne službe, funkcioniranje države i ove mjere, riječ je o 42 i 45 milijardi kuna kroz sljedeća tri mjeseca, a tome treba pridodati dvadesetak milijardi dospijeća prijašnjih dugova. Prvi fokus je domaže tržište, protekla tri dana potpisao sam šest ugovora s komercijalnim bankama u iznosu od šest milijardi kuna, nakon što je HNB spustio obveznu rezervu. To je modus ili put kojim ćemo ići u sljedećoj fazi. Ali i neke druge stvari, HNB će poduzimati strukturne operacije, kao otkup državnih obveznica", kazao je ministar Marić u RTL Direktu.

Dodao je da je na međunarodnim tržištima došlo je do otvaranja, da su cijene pale i da vodi razgovore s raznim financijskim institucijama.

Naglasio je i da se mirovine neće dirati. Iako, to se iz redova vladajućih čulo više puta proteklih dana.

'Ne trebaju se bojati za mirovine u smislu da će isplata mirovina stati. To nije tema nikakvih racionalizacija. Moram odmah reći da brojke o kojima govorim, visoke su, travanj je da će nešto prihoda učiniti svoje. No, peti i šesti mjesec bit će s prihodne strane malo za očekivati', kazao je Marić.

Minimalac je porastao, ali moguće je da će njega primati sve veći broj zaposlenih, ovisno o tome koliko će trajati kriza.

"Premašili smo projekciju od 400.000 ljudi, moguće da će biti premašeni 500.000 i 600.000. Sigurno da ćemo priskrbiti novac jer ne bismo išli u tu mjeru", naveo je ministar.

Burza bilježi sve veći broj nezaposlenih, njih oko 13.000 u posljednjih 15 dana...

"Pad nezaposlenosti je usporio i iako se ne volim referirati na strane primjere, u Austriji je situacija puno gora. Javila mi se jedna poduzetnica i rekla da je nakon prospavane noći odlučila ne podijeliti otkaze za svojih oko 50 zaposlenih', naveo je Marić.

Režije će biti problem onima bez posla ili s manjim primanjima, ali Vlada razmatra i u smjeru tog rasterećenja za pogođene građane.

"Država je dala više nego jasnu poruku jer ove su mjere više nego konkretne i ako ste pratili na sjednici Vlade, donesen je zaključak da oni kojima možemo naložiti, to činimo, kojima ne možemo, apelirat ćemo. Kad govorimo o režijama, HEP možemo izvući kao javno poduzeće, a i mahom govorimo o lokalnoj razini', nagalsio je ministar.

Naveo je da se zadnjih 12 dana, otkako su strože mjere na snazi, bilježi pad iznosa fiskaliziranih računa za oko 40 ili više posto.

'Maloprodaja nije toliko pogođena, ali to nije samo hrana. Imamo puno neprehrambenih artikala i naša ideja je, zdravlje na prvom mjestu. Epidemiologa i struke se moramo držati i slušati ih, ali moramo učiniti što god možemo kako bi gospodarske aktivnosti ipak trajale. To moramo držati kako god znamo i svi koji možemo, moram dati doprinos za gospodarske aktivnosti i njihovo trajanje', istaknuo je Marić.

Najavio je da u sljedećim danima ide u dijalog sa socijalnim partnerima i da će biti puno pametniji, ali i da bi učitelji i profesori bi mogli u tom smislu ostati bez obećanih povišica.

"Bit će i to tema razgovora, imat ćemo konstruktivne razgovore i siguran sam da ćemo svi pokazati solidarnost', kazao je ministar dodavši da treba nagraditi novčano zdravstvene djelatnike, vojsku, vatrogasce, policiju.

Ministar se nije usudio prognozirati kad ćemo normalno živjeti.

"Ako bih ikad poželio kristalnu kuglu, tad bih je htio sad, ali nažalost, nemam je", zaključio je ministar Marić.