Od 82.530 kuna, koliko je prosječno hrvatsko domaćinstvo potrošilo u 2017. godini, najveći dio kućnog budžeta (28,2 posto) otišao je na hranu, po čemu uvjerljivo prednjačimo u Europskoj uniji. S druge strane, znatno manje trošili smo na stanovanje, rekreaciju, kulturu i putovanja
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi potrošnje hrvatskog kućanstva u 2017. godini otkrivaju poražavajuću sliku kupovne moći hrvatskih građana.
Dok se u Europskoj uniji za hranu u prosjeku troši tek 12,2 posto kućnog budžeta, u Hrvatskoj na ovu elementarnu potrebu odlazi 28,2 posto budžeta.
vezane vijesti
Najviše se troši za meso (6668 kuna), slijede žitarice (3562 kune), mlijeko, sir i jaja (3308 kuna) te povrće (2542 kune). Visok udjel troškova hrane pokazatelj je niskog standarda hrvatskih građana, o čemu svjedoči i nedavno objavljeno istraživanje Eurostata, u kojem je Hrvatska zauzela neslavno predzadnje mjesto, ispred Bugarske.
Hrana i bezalkoholna pića kupljeni u trgovinama progutaju nam najveći dio budžeta ne samo zbog niskih primanja, nego i neprimjereno visokih cijena na hrvatskom tržištu. To potvrđuje usporedba s Bugarima koji, premda zaostaju za nama po standardu, za hranu izdvajaju tek 19,2 posto budžeta.
U vrhu Europske unije (s Litvancima i Norvežanima) smo i po troškovima prijevoza koji pojedu 15,5 posto kućnog budžeta. Struktura troškova prijevoza pokazuje da smo znatno više oslonjeni na vlastita vozila nego na tuđe prijevozne usluge. Tako prosječno kućanstvo za održavanje vozila potroši 8115 kuna, a za usluge prijevoza 824 kune godišnje.
Dok prednjačimo izdacima za hranu i prijevoz, na troškove stanovanja i energenata izdvajamo 15,7 posto budžeta, znatno manje od prosjeka Europske unije (24,2 posto). To je u velikoj mjeri posljedica socijalnih cijena struje, plina i ostalih energenata, ali i sretnih okolnosti da uglavnom živimo u vlastitim stanovima i kućama.
Kako lavovski dio kućnog budžeta odlazi na primarne potrebe, ne ostaje mnogo za aktivnosti koje osiguravaju višu kvalitetu života, kao što su kultura, rekreacija i putovanja.
U odnosu na druge zemlje EU-a, uvjerljivo najmanje trošimo na hotelski smještaj i izlaske u restorane, tek 2,9 posto ili 2400 kuna. Za usporedbu, Slovenci za putovanja izdvajaju 7,4 posto, Talijani 10,3 posto, a Španjolci gotovo 17 posto svog znatno bogatijeg kućnog budžeta.
