Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja države i poduzeća. Zanimljivo, na listi najvećih štediša tek su dvije zemlje iz Europe, dok su kraljevi štednje i dalje uvjerljivo na istoku Azije
Od 170 zemalja, koliko ih prati Svjetska banka, u grafikonu su izdvojene one s najboljim omjerom štednje u odnosu na BDP. Dok je globalni prosjek štednje 27 posto, ove su zemlje u 2017. uštedjele znatno više od toga.
Svjetski prvaci u štednji s više od 45 posto ušteđenog BDP-a su Singapur i Kina, dok su jedini predstavnici Europe na ovoj listi Irska i Švicarska s omjerom štednje od 36, odnosno 33 posto. Hrvatska je s omjerom od 25 posto štednje u odnosu na BDP za tri postotna boda bolja od prosjeka Europske unije koji iznosi 22 posto.
Singapurci su, s druge strane, uspjeli uštedjeti 45 posto BDP-a, kao i Kinezi. Zanimljivo, u proteklih deset godina stopa nacionalne štednje Singapura je u padu jer je 2007. godine iznosila čak 50 posto. S BDP-om od 323 milijarde dolara i prosječnom stopom rasta od sedam posto, Singapurci mogu dosta ušparati, a svoj uspjeh u prvom redu temelje na velikoj industrijalizaciji zemlje koja se provodila od 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su s Hong Kongom, Tajvanom i Južnom Korejom postigli punu zaposlenost. U međuvremenu je Singapur izrastao u veliki logistički i financijski centar.
Kinezi, čiji je BDP lani rastao oko sedam posto, ako je vjerovati statistikama, uštedjeli su 45 posto BDP-a. Do prije nekoliko godina oni su bili najveći svjetski štediše, s rekordnom štednjom od 51 posto u 2007. godini. Iako kineski gospodarski rast usporava od 2002. godine, Kina danas ima radnu snagu od oko 806 milijuna ljudi i svjetski je lider u poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji, rudarstvu i preradi ruda te proizvodnji potrošačke elektronike.
vezane vijesti
Vrlo su šparni i Irci, koji su prije deset godina bili na dalekom 72. mjestu. Kako im je to uspjelo? Riječ je o zemlji koja je do ulaska u Europsku uniju bila tradicionalno poljoprivredna, da bi se od 1973. okrenula tehnološki naprednim industrijama, međunarodnoj trgovini i transportu. Vrlo je važno reći da Irska ima i jako nisku stopu korporativnog poreza od samo 12,5 posto, zbog čega je privukla mnoge multinacionalne kompanije koje gledaju kako da si smanje porezne troškove.
A kako stoje Hrvati? Izgleda da je teška gospodarska kriza pojedince i državu barem donekle naučila pameti. Prije deset godina stopa nacionalne štednje iznosila nam je samo 22 posto, tijekom najteže krize 2011. godine spustila se na 19 posto, a od te godine stabilno raste te je sada na 25 posto, koliko iznosi i štednja susjedne Slovenije, čime smo vrlo blizu mjestu na ljestvici 10 najštedljivijih. Od susjednih zemalja vrijedi spomenuti Srbiju, u kojoj se štedi samo 14 posto BDP-a, Bosnu i Hercegovinu s 13 posto, Mađarsku s 25 posto te Italiju s 20 posto.
