Upitali smo pet najvećih političkih struja: HDZ, Restart koaliciju, Domovinski pokret, Možemo! i Most kako konkretno planiraju digitalizirati zemlju, kako misle pokrenuti javni sektor i gospodarstvo digitalnim rješenjima i što planiraju učiniti po tom pitanju kada bi im se ukazala prilika da osvoje vlast.

Sve stranke osim Domovinskog pokreta Miroslava Škore odgovorile su vrlo detaljno na naša pitanja, a mjere koje predlažu vrlo su opipljive i donijele bi velike koristi cijelom društvu, stoga krenimo u njihov pregled.

Platforma Možemo!

Platforma Možemo!, točnije njihov IT ekspert Ivo Špigel kaže nam kako se oni zalažu za brz i odlučan zaokret gospodarstva prema zelenoj, otpornoj i održivoj ekonomiji uz snažnu podršku transformaciji velikog broja radnih mjesta iz onih koja donose nisku dodanu vrijednost i samim time vežu uz sebe niske plaće prema tehnološki sofisticiranim djelatnostima s visokom dodanom vrijednošću i dobro plaćenim radnim mjestima.

'U užem smislu, naša strategija digitalizacije adresira tri aspekta: građane, gospodarstvo i javni sektor', kaže nam Špigel te redom pojašnjava: građanima treba osigurati maksimalnu kontrolu nad vlastitim podacima kojima raspolažu korporacije i državne organizacije. 'Građani moraju imati puno pravo na raspolaganje vlastitim podacima, moraju biti zaštićeni kako od cyber kriminala, tako i od neovlaštenog 'njuškanja' privatnog i državnog sektora. U kontekstu korištenja digitalnih javnih usluga potrebno je svim građanima osigurati pristup internetu bez obzira na to gdje žive i kakav im je materijalni status.'

'Za gospodarstvo naša strategija predviđa digitalizaciju kao 'tehničku' metodu rasterećenja od svih nepotrebnih postupaka i gubljenja vremena u komunikaciji i transakcijama s institucijama javnog sektora na svim razinama. Nužno potrebno rasterećenje i ukidanje brojnih administrativnih prepreka, pojedinih (pomno odabranih) parafiskalnih nameta i olakšanje poslovanja nemoguće je bez snažne digitalizacije svih sektora državne uprave s kojima poduzetnici nužno korespondiraju. Ključnim potezima potrebno je potaknuti i ojačati razvoj tehnoloških kompanija, startupova i scaleupova, pomno osmišljenim mjerama kao što je, primjerice, mogućnost jednostavne razdiobe vlasničkih udjela u kompanijama kako bi se potakla radnička participacija', kaže Špigel te zaključuje:

'Kada je riječ o javnom sektoru, potrebno je provesti punu i radikalnu transformaciju s ciljem pune transparentnosti, za što je naravno digitalizacija ključ. Sve financijske transakcije, proračuni pojedinih tijela javne vlasti i administrativnih jedinica trebaju biti dostupni digitalnim putem. Nadalje, svi dokumenti kao što su dopisi, odluke, ugovori i slično također trebaju biti digitalizirani i dostupni, osim - dakako - onih koji su iznimno označeni kao povjerljivi. Nadalje - svi podaci koji se stvaraju u javnom sektoru trebaju biti dostupni po open data principu, kako bi građani imali uvid i kako bi poduzeća mogla stvarati aplikacije i druga digitalna rješenja na temelju tih podataka.'

Most

U Mostu nezavisnih lista kažu nam da će provesti opću digitalizaciju izlaganjem državnih i javnih usluga građanima putem interneta. 'Svaki građanin Republike Hrvatske prilikom izrade osobne iskaznice dobiva i osobni certifikat za potpisivanje (unazad nekoliko godina), a koji građani mahom ne znaju ili ne mogu koristiti. Radit ćemo na općem podizanju razine informatičke pismenosti, kao i na podizanju svijesti o mogućnosti korištenja naprednih tehnologija (osobni certifikat) za olakšavanje procedura građana prema državi. Također, zalažemo se za općenito spuštanje poreznih stopa i ukidanje parafiskalnih nameta poduzetnicima, uz dodatne stimulanse za poduzetnike početnike', kažu nam iz stranke Bože Petrova.

Podsjećaju da reforma javne uprave postoji kao akcijski plan vrijedan više stotina milijuna kuna, a zaostao je u ladicama Ministarstva uprave. S time na pameti govore nam kako automatizacija uvijek kao posljedicu ima povećanje efikasnosti, pa tako i automatizacija procesa unutar javnog sektora. Slikovito rečeno, svaki posao ili proceduru (a mahom su to repetitivni poslovi) koju računalo može obaviti brže i efikasnije treba prepustiti računalu.

'Ljudske kapacitete treba usmjeriti prema problemima koje računalo ne može efikasno rješavati, a takvih poslova ima i bit će još dugo prisutni na tržištu rada. Skupa i neefikasna država, s mutnim pravosuđem, jest i jedan od glavnih razloga zbog kojih naši poduzetnici odlučuju otvoriti tvrtke u nekoj od drugih zemalja Europske unije. Svaka razina poduzetništva široke ruke će prihvatiti sve poteze koji olakšavaju procedure povezane s obavezama prema državi, tako da vjerujemo da će olakšavanje tih procedura sigurno povećati efikasnost privatnog sektora', kažu za tportal.

Restart koalicija

Restart koalicija predvođena Davorom Bernardićem, šefom SDP-a, kaže da njihov program ima četiri vrlo jednostavna smjera djelovanja. Prvi je povećanje učinkovitosti državne uprave, što uključuje preispitivanje, standardizaciju, a potom digitalizaciju i digitalnu transformaciju poslovnih procesa državne i javne uprave. To može značiti puno toga, od jednostavnih koraka kao što je edukacija službenika u korištenju informatičkih alata (ili samo tipkanju na računalu), preko gašenja starih metoda komunikacije (faksova), do implementacije sasvim novih i inovativnih servisa za građane ili tvrtke poput ePeticija, eZadužnica ili praćenja kretanja predmeta kroz labirinte državne uprave (kao i uvid u statistike vremena rješavanja predmeta).

Drugi smjer je dijeljenje setova podataka velike vrijednosti, a koji se onda mogu koristiti u korist građana i poduzetništva. Primjer bi bilo dijeljenje meteoroloških podataka (za poljoprivrednike), kvalitete zraka, vodostaja ili uvid u registre i matice, razne adresare i slične druge baze podataka koje poduzetnici mogu koristiti za donošenje kvalitetnijih i bržih poslovnih odluka. Treći prioritet je radikalno podizanje transparentnosti državne i javne uprave kako bi se ulovili u koštac s korupcijom, a što uključuje neusporedivo veću razinu detalja svih troškova države i javne uprave, ali i svih drugih procesa (primjerice presuda, odluka, natječaja svih vrsta, od javnih nabava, velikih i bagatelnih, preko natječaja za radna mjesta, do natječaja za koncesije, imovinu i slično).

'Posljednji prioritet je ukupna promjena paradigme razvoja državnih IT sustava s postojećih velikih, monolitnih i višegodišnjih projekata, za koje se može natjecati mali broj uglavnom 'dvorskih' dobavljača, u brzi i agilni pristup manjih projekata s kratkim rokovima isporuke, puno manjih vrijednosti, a koji su dizajnirani da funkcioniraju na način da lagano i automatski razmjenjuju podatke s drugim sustavima putem industrijskih standardnih API sučelja, npr. putem tehnologije REST. Moderne države svoje IT sustave grade upravo na ovim principima, a pritom daju priliku mikro i malim poduzetnicima da se razvijaju, grade svoj financijski kapacitet, stvaraju reference, gomilaju znanje da bi mogli dalje prodavati svoje usluge na domaćem i stranom tržištu', rekli su nam u Restartu.

HDZ

Iz vladajuće stranke, HDZ-a predvođenog Andrejom Plenkovićem, kažu kako uz već dosad učinjene iskorake u digitalizaciji, uvođenjem novih e-usluga u sustav e-Građani, implementacijom e-računa, digitalizacijom u području pravosuđa te ukupnim ulaganjima na tom području, većima od 1,3 milijarde kuna, planiraju nastaviti s uvođenjem novih digitaliziranih procesa.

'Razvoj nacionalne agregacijske infrastrukture i stavljanje u punu funkciju Centra dijeljenih usluga, kojim će se postići puna interoperabilnost sustava, baza i registara, kojih je više od 500 i kojima upravljaju državna tijela, uvođenje novih 300 e-usluga i daljnji razvoj sustava e-Građani, snažnija primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi te ulaganje u sustav cjeloživotnog obrazovanja, odnosno digitalne vještine građana smatramo ključnim stavkama za daljnji razvoj digitalizacije', poručili su nam.

Pitamo ih kako misle povećati efikasnost javnog sektora upotrebom digitalnih alata, na što nam odgovaraju kako im je, osim daljnjeg ulaganja u sustav e-Građani i povezivanje baze podataka i registara, cilj dodatno ulagati u sustav upravljanja i razvoja ljudskih potencijala u javnoj upravi, posebice u vidu jačanja digitalnih kompetencija službenika.

'Dodatno, planiramo uvesti digitalni potpis u svim tijelima državne i javne uprave. Kako bi Hrvatska postala prepoznata kao zemlja inovacija osobito kroz digitalne tehnologije te kako bismo omogućili daljnji razvoj IT sektora kao strateške grane domaće industrije, provest ćemo analize i osigurati preduvjete za povećanje udjela IT sektora u BDP-u za najmanje deset posto do kraja iduće godine. Planiramo uložiti pet milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo i nove proizvode radi digitalne transformacije industrije i povećanje izvoza te povećati ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih jedan posto na 2,5 posto BDP-a i razvijati kreativne industrije. U okviru nove kohezijske omotnice, poticat ćemo malo i srednje poduzetništvo, inovacije u svim sferama društva, industrije u nastajanju te digitalizaciju i za to ćemo osigurati 25 milijardi kuna, odnosno trećinu sredstava europske omotnice', zaključili su.