U izbornim programima i retorici političkih čelnika u izbornoj kampanji prevladavaju primamljiva obećanja o povećanju mirovina i jačanju prava starijih osoba, a nitko ne spominje produljenje radnog vijeka, rezanje mirovinskih prava i druge restriktivne mjere nužne za održivost mirovinskog sustava.

Restart koalicija široke ruke s teško provedivim obećanjima

Najambicioznije zahvate u mirovinskom sustavu predviđa Restart koalicija, a koja u svom sastavu ima i najjaču umirovljeničku stranku (HSU) na čelu sa Silvanom Hreljom, dugogodišnjim 'mirovinskim aktivistom' koji pretendira na ministarsku fotelju. Značajno povećanje obiteljskih mirovina jedan je od najvećih izbornih mamaca Restart koalicije te obećava da će preživjelim bračnim partnerima osigurati isplatu punog iznosa obiteljske mirovine bez obzira na visinu njihovih primanja.

Sada je na snazi pravilo da preživjeli supružnik može dobiti 70 posto mirovine bračnog druga ukoliko je ostvario pravo na mirovinu i ako mu je to povoljnije. Restart koalicija najavljuje i nasljeđivanje određenog dijela mirovine iz prvog stupa, ali nisu konkretizirali koliki je taj dio.

Lijeva koalicija privlači starije birače i zajamčenom mirovinom od 70 posto prosječne plaće za osiguranike s punim stažem osiguranja. U Hrvatskoj je nešto manje od 20 posto umirovljenika s punim radnim stažem, a njihova prosječna mirovina trenutno iznosi 59 posto prosječne plaće.

Najavili su i promjenu formule za usklađivanje mirovina na način da se zaustavi pad udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a spominje se i uvođenje majčinskog dodatka na mirovine za sve umirovljene majke, ukidanje plaćanja preplate za HRT za sve umirovljene te veliki projekt izgradnje novih kapaciteta u domovima za starije.

Obećanja Restart koalicije mjere se u milijardama kuna i više zvuče kao lijepe želje nego realne mogućnosti u postojećim okolnostima.

HDZ skromniji, ali s jednom velikom manom

HDZ-ova obećanja su skromnija od Restartovih. Starijim biračima nude povećanje mirovina od najmanje 10 posto, pravedniji izračun obiteljske mirovine i 1500 novih mjesta u domovima za starije i nemoćne. Prvo obećanje je realno ostvarivo usklađivanjem mirovina jer se u četiri godine one korigiraju osam puta.

Što se tiče 'pravednijeg' izračuna obiteljske mirovine, nije precizirano hoće li umirovljenici moći nasljeđivati dio mirovine pokojnog bračnog partnera, kao što to eksplicitno najavljuje Restart koalicija.

U HDZ-ovom programu potkrala se i nelogičnost. Među obećanjima kojima se HDZ 'ulizuje' biračima našlo se i ono o povećanju naknade za socijalno ugroženog pojedinca s 800 na 1500 kuna.

Realizacija ovog obećanja dovela bi do apsurdne situacije da bi sedamdesetak tisuća građana koji žive od socijalne pomoći, jer nemaju ispunjene uvjete za mirovinu, došlo u povoljniji položaj od brojnih umirovljenika s minimalnim mirovinama.

Primjerice, moglo bi se dogoditi da netko tko potencijalno nema ni dana radnog staža dobije 1500 kuna socijalne pomoći dok istovremeno umirovljenik s 15 godina staža dobiva tek 1000 kuna mirovine.

Inače, u ovom mandatu vlada Andreja Plenkovića donijela je Zakon o nacionalnoj naknadi za starije, namijenjenoj osobama starijim od 65 godina koje nisu stekle uvjete za starosnu mirovinu te uz važeće institute socijalne skrbi imaju nedovoljan prihod u starosti.

Naknada za starije, kolokvijalno zvana nacionalna mirovina, trebala bi iznositi 800 kuna, pri čemu će se jednom godišnje usklađivati pa bi trebala postupno rasti. Primjena zakona prebačena je za mandat nove vlade pa se isplata prvih nacionalnih mirovina za približno 20 tisuća građana očekuje u siječnju 2021.

Međutim u slučaju rasta socijalne naknade na 1500 kuna, institut 'nacionalne naknade za starije' izgubit će smisao jer će ugroženim građanima biti isplativije primati socijalnu naknadu nego 'nacionalnu mirovinu'.

Domovinski pokret želi reformu mirovinskih fondova

Domovinski pokret, treća po snazi politička opcija u predstojećim izborima, u svom programu ne predviđa značajnije zahvate u mirovinskom sustavu u pogledu uvođenja dodatnih mirovinskih prava i smanjivanja postojećih.

U nevelikom odjeljku izbornog programa posvećenom mirovinama najavljuju promjene u funkcioniranju mirovinskih fondova. Naglašavajući da je 'vrlo upitan sustav koji novac svojih građana putem mirovinskih fondova daje na upravljanje bankama u stranom vlasništvu', zalažu se za ozbiljnu reformu i dopuštenje korisnicima da sami odlučuju barem o dijelu izdvajanja za svoju mirovinu.

Međutim ne objašnjavaju što bi konkretno učinili s drugim i trećim mirovinskim stupom i na koji način bi promijenili postojeći model kapitalizirane mirovinske štednje.

Unatoč primamljivim predizbornim obećanjima, malo je vjerojatno da će za novu vlast u postojećim uvjetima biti prostora za značajnije širenje mirovinskih prava. Realnost će i dalje nalagati restriktivne mjere u smjeru očuvanja održivosti sustava, a koji zbog nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika te nabujalih prava povlaštenih skupina predstavlja ogroman teret za državni proračun.