U ambicioznom programu, koji sadrži mnogo primamljivih želja, HDZ se poziva na veliko iskustvo i uspjehe koje su postigli u prethodnom mandatu.

Program polazi od pretpostavke da ćemo ekonomski šok koji je izazvala koronakriza brzo prevladati. Za razliku od SDP-a, koji je dio svog gospodarskog programa posvetio interventnim mjerama za prevladavanje recesije, HDZ je izostavio proturecesijske poteze.

Doduše, program je donekle prilagodio novoj stvarnosti pa je posebno poglavlje posvećeno ekonomskoj suverenosti, u kojem dominiraju poticajne mjere za postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane. Tako su se među gospodarskim prioritetima našle godinama najavljivane, ali nikad provedene mjere za oporavak poljoprivrede, sektora koji je strateški važan, ali čini zanemariv dio BDP-a.

Između ostalog, spominje se aktiviranje poljoprivrednog zemljišta, navodnjavanje, gradnja rashladnih, skladišnih i distribucijskih centara i sl. Svi ti potezi, koji zahtijevaju velika ulaganja, trebali bi rezultirati povećanjem poljoprivredne proizvodnje za relativno skromnih 30 posto, odnosno za pet milijardi kuna.

U ostalim segmentima koji se dotiču gospodarstva HDZ-ov program u mnogome se podudara s onim njihovog glavnog konkurenta, Restart koalicije, s time da HDZ-ova lista želja ima nešto više pokrića.

U sferi porezne politike i HDZ najavljuje nastavak poreznih rasterećenja te Plenkovićeva ekipa planira daljnje smanjenje stopa poreza na dohodak (s 24 na 20 posto, odnosno s 36 na 30 posto), dok se Restart koalicija odlučila na povećanje neoporezivog dijela dohotka, nastojeći više pomoći građanima s nižim primanjima.

Što se tiče PDV-a, HDZ je odustao od smanjenja opće stope PDV-a, a zauzvrat nudi smanjenje PDV-a na svu hranu s 25 na 13 posto. Dodatno bi smanjili porez na dobit malim poduzetnicima (s 12 na 10 posto), a kao i SDP, omogućili bi svim poduzetnicima da biraju između plaćanja PDV-a prije ili nakon naplate računa.

Uz porezno rasterećenje, biračima obećavaju značajno povećanje socijalnih potpora - od udvostručenja socijalnih naknada i dječjeg doplatka do osjetnog povećanja mirovina i rodiljnih naknada.

Zasad ostaje upitno na koji način planiraju financirati dodatna prava i održati fiskalnu ravnotežu narušenu galopirajućim rastom javnog duga u borbi s koronakrizom. U HDZ-u se uzdaju u fondove Europske unije, ali dosadašnja iskustva s povlačenjem europskih sredstava nisu ohrabrujuća.

Doduše, određene uštede trebale bi se postići racionalizacijom države. U sferi javne uprave i teritorijalnog ustroja HDZ obećava smanjenje broja ministarstava, funkcionalno povezivanje općina i ubrzavanje nastavka digitalizacije javnih usluga, a do kraja iduće godine u javnu upravu trebala bi ući i umjetna inteligencija. S ciljem stvaranja pretpostavki ujednačenog digitalnog razvoja, trebala bi se izgraditi nacionalna agregacijska širokopojasna infrastruktura sljedeće generacije. Najbolje zvuči obećanje o smanjenju broja lokalnih dužnosnika za čak 50 posto.

Ambiciozni ciljevi postavljeni su u politici zapošljavanja. Plan predviđa poticajne mjere teške 10 milijardi kuna koje bi trebale rezultirati otvaranjem 100.000 radnih mjesta.

Dobro zvuče i planovi povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj na europski prosjek od 2,5 posto BDP-a te namjere daljnjeg parafiskalnog i administrativnog rasterećenja. U programu je i reguliranje rada trgovina nedjeljom na tragu već predloženih rješenja.

Velike planove HDZ ima za turizam - obećavaju otvaranje 20.000 novih radnih mjesta te poticanje izgradnje do 7000 novih hotelskih soba. Nisu zaboravili ni male iznajmljivače, za koje planiraju pokrenuti buking portal s provizijom od pet posto. Inače, najavu državne konkurencije Bookingu i Airbnbu poduzetnici nisu najbolje dočekali zbog 'zadiranja u tržišne slobode'.

Za razliku od SDP-ovog programa, koji pati od manjka konkretnih brojki, u HDZ-ovom ima puno više konkretiziranih ciljeva.

Uz spomenuto otvaranje 100.000 radnih mjesta i povećanje poljoprivredne proizvodnje za 30 posto, sadrži obećanja o povećanju stope zaposlenosti na 70 posto, spuštanju stope nezaposlenosti ispod pet posto, povećanju prosječne plaće na 7600 kuna (za 800 kuna ili 11,8 posto), rastu minimalne plaće na 4250 kuna te povećanju prosječne mirovine za 10 posto.