Restart koalicija predstavila je svoj predizborni gospodarski program kojim planiraju pobijediti koronakrizu i preporoditi hrvatsko gospodarstvo. Provjerili smo koji su glavni aduti gospodarskih stratega lijeve opcije, a čime se baš i ne mogu pohvaliti
Koalicija okupljena oko SDP-a obećava biračima gospodarski procvat kroz porezno rasterećenje, reindustrijalizaciju i digitalizaciju, jačanje poslovne klime, ulaganja u istraživanje i razvoj te zelenu transformaciju. A prije toga planiraju se suprotstaviti koronakrizi s pet interventnih mjera (skraćeni radni tjedan, jednogodišnji moratorij na otplatu kredita i lizinga, krediti za likvidnost, pomoć za ugrožene građane te zakon o obnovi Zagreba).
Glavne poluge novog gospodarskog rasta čelnici Restarta vide u poreznim stimulacijama i sveopćoj digitalizaciji društva. Što se tiče porezne politike, koalicija smjera nastaviti tamo gdje je stala prije gubitka vlasti, a to je daljnje rasterećenje rada i porezno poticanje investicija.
vezane vijesti
Bivši ministar financija Boris Lalovac otvorio bi prostor za povećanje plaća povećanjem granice neoporezivog dohotka na 5000 kuna te podizanjem minimalne neto plaće na 4000 kuna. Privatne investicije poticalo bi se nultom stopom poreza na dobit za poduzetnike koji reinvestiraju ostvarenu dobit. Građanima je pak ponudio nultu stopu poreza za kupnju prve nekretnine.
Kada je riječ o PDV-u, predviđeno je smanjenje stope na 10 posto za sektor turizma i ugostiteljstva, kao i za ostale proizvode i usluge na koje se danas primjenjuje stopa od 13 posto. Na 10 posto (sa sadašnjih 12 posto) smanjio bi se i porez na dividendu. Najavljeno je i povećanje granice za ulazak u sustav PDV-a te uvođenje naplate PDV-a na temelju naplaćenih računa.
Premda je predsjednik SDP-ova Savjeta za gospodarstvo Josip Tica najavio uvođenje pravednijeg poreznog sustava, 'koji će odisati socijaldemokracijom', nije otkrio detalje šire porezne reforme što bi obuhvatila značajnije promjene poput uvođenja poreza na nekretnine.
Reindustrijalizacija na način Restarta podrazumijeva opsežne mjere digitalizacije poslovanja koje bi omogućile dizanje industrije na novu tehnološku razinu te stvaranje poslova za stotine malih i mikro poduzeća. Glavna poluga industrijske politike bazira se na ulaganjima u istraživanje i razvoj koja bi se financirala iz fondova Europske unije. Najavljeno je i osnivanje posebnog fonda za tu namjenu, a koji bi se punio novcem od prodaje državne imovine.
Naglasak je na jačanju poslovne klime i administrativnom pojednostavljenju poslovanja. U tom pogledu ohrabrujuće je zvučala prezentacija Marka Rakara, u kojoj je najavio konkretne reformske poteze u smjeru regulatorne 'giljotine' i administrativnog rasterećenja poduzetnika.
Sve u svemu, koalicijski program odiše lijepim željama, ali malo je konkretnih mjera i čvrstih brojki.
Unatoč ambicioznim planovima, čelnici koalicije nisu izašli ni s konkretnim makroekonomskim ciljevima. Tako nismo čuli očekivane stope rasta BDP-a u narednom četverogodišnjem razdoblju, pa čak ni to koliko novih radnih mjesta planiraju otvoriti u svom mandatu, što je dosad bio uobičajen dio retorike u predizbornim kampanjama.
Prezentirano je tek nekoliko konkretnijih ciljeva, poput onih o dizanju na ljestvici Doing Business s 51. mjesta u top 25, povećanju izvoza za milijardu eura godišnje te udvostručenju poljoprivredne proizvodnje u 10 godina.
Bode u oči i izostanak konkretnijih projekcija u pogledu održavanja fiskalne stabilnosti i smanjenja javnog duga. Tako je ostalo nejasno na koji način koalicija planira postići proračunsku ravnotežu jer program predviđa značajna porezna rasterećenja i dodatne izdatke na teret proračuna, a s druge strane nisu vidljivi rezovi na rashodnoj strani proračuna.
