Ono što najviše zanima sve koje žive od svog rada je koliko će im rasti plaće pod novom Vladom. Prostor za rast plaća sve tri opcije vide u daljnjem poreznom rasterećenju. HDZ najavljuje smanjenje stopa poreza na dohodak (s 24 na 20 posto, odnosno s 36 na 30 posto), čime bi najviše profitirali viši i srednji slojevi zaposlenih.

Restart koalicija odlučila se na povećanje granice neoporezivog dohotka na 5000 kuna, nastojeći više pomoći građanima s nižim i srednjim primanjima.

Domovinski pokret planira stimulirati zaposlene roditelje povećanjem dijela osobnog odbitka koji se odnosi na uzdržavanu djecu. Predvidio je i posebnu mjeru za mlade obitelji koje rješavaju stambeno pitanje. Njima bi u razdoblju useljenja u objekt za stanovanje smanjili poreznu osnovicu za 50 posto troškova opremanja stana.

Treba naglasiti da je u dosadašnjim poreznim rasterećenjima već iscrpljen najveći dio potencijala za rast plaća u sferi fiskalne politike. Stoga od navedenih mjera, čak i ako ih ne stopira prijeteća 'proračunska rupa', ne treba očekivati velike domete.

Znatno veće efekte na standard radnika trebale bi polučiti ekonomske i razvojne politike od kojih se očekuje ubrzanje gospodarskog rasta u narednim godinama.

U tom pogledu stranke se najviše uzdaju u mjere sveopće digitalizacije što bi omogućile jednostavnije poslovanje i dizanje industrije na novu tehnološku razinu. Svi se kunu i u popravljanje poslovne klime kroz administrativna i parafiskalna rasterećenja. Hrabro najavljuju i revolucionarno povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, premda su sve dosadašnje vlade padale na tom ispitu.

Efekti HDZ-ovih mjera za ubrzanje rasta trebali bi se vidjeti u povećanju prosječne plaće na 7600 kuna (za 800 kuna ili 11,8 posto), što i nije pretjerano ambiciozan plan.

Restart koalicija zacrtala je dizanje na ljestvici Doing Business s 51. mjesta u top 25, povećanje izvoza za milijardu eura godišnje te udvostručenje poljoprivredne proizvodnje, što bi i radnici trebali osjetiti na svojim džepovima.

I Domovinski pokret planira unaprijediti standard zaposlenih na krilima poticanja visokotehnoloških industrija, energetske učinkovitosti i sveopće digitalizacije, ali ne iznosi konkretne ciljeve u pogledu rasta plaća.

Među važnim mjerama je i aktivna politika zapošljavanja. Za otvaranje novih radnih mjesta i očuvanje postojećih na raspolaganju će biti i obilna sredstva iz europskih fondova, ali trebat će znanja i umijeća da se ona iskoriste u punoj mjeri i na pravi način.

Od vodeće tri opcije jedino je HDZ konkretizirao planirane ciljeve politike zapošljavanja. Planira poticajne mjere, teške 10 milijardi kuna, koje bi trebale rezultirati otvaranjem 100.000 radnih mjesta. HDZ-ova politika na planu zapošljavanja, uz ostale mjere poticanja gospodarskog rasta, trebala bi rezultirati povećanjem stope zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine na 70 posto te spuštanjem stope nezaposlenosti ispod pet posto.

Međutim za HDZ-ove domete to je teško dostižan plan ako se prisjetimo da je u prethodnom mandatu obećao rast stope zaposlenosti sa 60 na 68 posto, a dosegnuo je tek 62,1 posto, te smo po tome pokazatelju, kao i po mnogim drugima, ostali na začelju Europske unije.

Zaposlene s nižim primanjima stranke privlače obećanjima o osjetnom povećanju minimalne plaće. U tome su osobito široke ruke jer ih to ništa ne košta - trošak podizanja minimalca u najvećoj mjeri pada na leđa poslodavaca. HDZ je zacrtao rast od najmanje 1000 kuna, što znači da bi neto minimalac do kraja mandata trebao skočiti najmanje 4250 kuna.

SDP je nešto skromniji te obećava rast minimalca na 4000 kuna dok se Domovinski pokret u svom programu ne dotiče minimalne plaće.

Međutim poslodavci smatraju da u trenutnim okolnostima nema prostora za povećanje minimalnih plaća te upozoravaju da bi administrativno povećanje minimalca moglo polučiti kontraefekt u vidu otkaza u tvrtkama koje neće moći isplaćivati zakonom propisane plaće.

Jačanju životnog standarda trebao bi pripomoći i širok spektar demografskih i socijalnih mjera. U tom pogledu najviše obećava HDZ te planira do kraja mandata podići roditeljske naknade na visinu pune plaće, udvostručiti dječji doplatak, subvencionirati 20.000 stambenih kredita za mlade obitelji te osigurati produljeni rad u još 200 vrtića. Među HDZ-ovim obećanjima koja bi trebala poboljšati uvjete rada u trgovini ograničavanje je rada nedjeljom i praznicima.

U sferi demografske politike Domovinski pokret planira uvesti dječji doplatak za sve roditelje, neovisno o imovinskom cenzusu.

Restart nudi uvođenje sustava subvencija najamnina za stambene potrebe mladih te podizanje razine obiteljskih naknada, među kojima se ističe obećanje o pokrivanju plaće majkama na porodiljnom dopustu u stopostotnom iznosu te povećanje naknade za novorođenu djecu do iznosa prosječne plaće.