Iako od početka ove godine u mirovini, u koju je otišao s pozicije CEO-a TAG Heuera, čovjek koji je transformirao sudbine brendova kao što su Omega, Audemars Piguet, Blancpain, Hublot, TAG Heuer, Zenith… nikada ne miruje. Između ostalog, na predstojećem Weekend Media Festivalu, koji će biti održan u Rovinju od 19. do 22. rujna, u sklopu Weekend Masterclassa Biver će održati predavanje u Grand Park Hotelu. Uoči njegova dolaska u Hrvatsku Nedjeljni Jutarnji kratko je porazgovarao s ovim titanom urarstva.

Znajući za njegovu radoholičarsku povijest, prvo što su ga pitali bilo je što mu je danas glavna preokupacija kada je umirovljenik i, uostalom, smatra li se uopće umirovljenim. Odgovor čovjeka koji će uskoro ući u osmo desetljeće života bio je krajnje očekivan.

'Nisam u potpunoj mirovini jer se intenzivno trudim prenijeti svoje znanje i iskustvo drugima. A na kraju krajeva, sada se možda napokon posvetim nečemu što mi je san već dugo - stvaranju vlastitog brenda', rekao je Biver.

O stvaranju satova po imenom Biver znao je povremeno govoriti i prije, s idejom da njegova djeca vode posao, a da on bude siva eminencija, mozak operacije koji iz sjene daje svoj pečat proizvodima. I da, postoji još nešto od čega nije odustao.

'Imamo svoje stado krava i bavimo se izradom sireva', rekao je Jutarnjem.

Biver se time, naime, bavi već desetljećima - pravi sir i način na koji pristupa toj aktivnosti tipičan je i za njegovu karijeru u urarstvu. Naime, te svoje vrhunske sireve Biver odbija prodavati. Poklanja ih prijateljima i dijeli ih restoranima u okolici koje ocijeni dovoljno posvećenima kvaliteti vlastitog rada da zavređuju tu povlasticu.

Iako rođen u Luksemburgu 1949. godine, s obitelji se preselio u Švicarsku kada mu je bilo 10 godina (tek je prije nekoliko godina uzeo i švicarsko državljanstvo). Studirao je ekonomiju na Sveučilištu u Lausannei, a 1975. preselio se u Vallée de Joux, mjesto koje se sasvim zasluženo smatra kolijevkom švicarske urarske industrije.

Zaposlio se u Audemars Piguetu i dok danas ta kompanija bez ikakvih problema svoje satove prodaje po minimalno 20 tisuća franaka te ima dovoljno ugleda i novca da za svog ambasadora privuče LeBrona Jamesa, sredinom 70-ih stanje je bilo malo drugačije. Radio je za polovicu plaće, bez telefona, bez posjetnica. Ono što mu je tadašnji CEO Audemars Pigueta bio spreman dati bila je šansa da prikuplja ogromno iskustvo i Biver je to prihvatio.

Puno više od toga nije mu ni mogao dati jer je Švicarskom tada harala kvarcna kriza. Iz Japana su, naime, stizali dramatično jeftiniji, precizniji i u tom trenutku moderniji satovi na baterije koji su pokosili prodaju klasičnih, tradicionalnih mehaničkih satova iz Švicarske. U to doba nestalo je više od 80 posto švicarskih brendova te se nikada više nisu vratili.

'Ono čega se najbolje sjećam iz razdoblja kvarcne krize je panika, silna panika. Također, i to je možda bilo još gore, nedostatka vizije', prisjeća se Biver.

S prijateljem Jacquesom Piguetom skovao je plan - u vrijeme u kojem su kvarcni, baterijski satovi harali tržištem i gotovo su svi transformirali svoje poslovanje prema njima, napuštajući pritom finu mehaniku koja je švicarske satove učinila onime što jesu, Biver je zaključio da je upravo to trenutak u kojem treba zaplivati protiv struje. Pronašli su Blancpain, staro, ugledno ime pod kojim su se satovi izrađivali još od 1735. godine, ali koje je bilo u mirovanju od 1961. Nekako su skupili 22 tisuće franaka, kupili pravo na brend i bacili se u projekt vraćanja mehaničkog urarstva u život.

'Puno bolje od ostalih znao sam da mehanički satovi spadaju u sferu umjetnosti. A umjetnost nikada ne može postati zastarjela ili izlišna. Bog, umjetnost i ljubav su vječni', govori nam Biver.

I doista, mehanički satovi već dva desetljeća proživljavaju ogromnu renesansu, ne samo novi, nego i vintage satovi koji i danas funkcioniraju jednako dobro kao što su radili kada su napravljeni, prije 50, 60 ili više godina.

Krajem 2003. godine dolazi možda i najpoznatiji dio Biverove karijere. Nakon odlaska iz Swatcha, poslije novog vjenčanja i kratke poslovne pauze, naciljao je Hublot, malenu marku pokrenutu 1980. godine, koja je imala prilično neobičan koncept zlatnih satova s gumenim remenima, što nije baš dobro prolazilo na tržištu. 'Svidjela mi se ta ideja spajanja gume i zlata, odmah me privukla ta disruptivna crta koju je imao brend. To me i dovelo do definiranja centralne poruke - ‘Umjetnost fuzije’. Preobrazba Hublota nabolje počela je pak kada smo mu moj tim i ja dali poruku - statement', rekao je Biver, dodajući da je nova definicija Hublota izašla iz brenda samog. Sat s kojim su izašli 2005. bio je Big Bang, predstavljen te godine na sajmu Baselworld, a doista je bio 'veliki prasak' koji je osvojio nagrade i čija je prodaja eksplodirala.