'Realni pad BDP-a od 6,7 posto je najveći pad u razdoblju od prvog tromjesečja 2000. do prvog tromjesečja 2009. godine', navodi se u izvješću DZS-a. Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke, kaže da je ovo najveći kvartalni pad BDP-a još od posljednjeg tromjesečja 1993. godine, kada je pao za 10,1 posto, a da ga DZS tumači drugačije zbog promjene u metodologiji.

Sve kategorije BDP-a u prvom tromjesečju s rashodne strane zabilježile su značajan realni pad, osim potrošnje države, u prvom tromjesečju 2009. mjereno u odnosu na isto tromjesečje 2008. godine.

Izdaci za potrošnju kućanstava, najveća kategorija u BDP-u, realno su pali za 9,9 posto, što je najveći realni pad u cijelom promatranom razdoblju, dok je realni pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio 12,4 posto. Izvoz roba i usluga realno je pao za 14,2 posto, dok je uvoz roba i usluga realno pao za 20,9 posto. Jedino su izdaci za potrošnju države realno porasli za 3,9 posto.

Procjena Svjetske banke za prvi kvartal govorila je o padu BDP-a u Hrvatskoj za 5,8 posto, što se tada tumačilo kao relativno dobar rezultat u odnosu na deset tranzicijskih članica Europske unije.

Podaci DZS-a o padu BDP-a nisu iznenadili Zdeslava Šantića, koji ih smatra očekivanima zbog pada potrošnje kućanstava i investicija u gospodarstvo. 'U nastavku godine očekujem da se nastavi pad BDP-a, koji bi pri kraju godine ipak trebao biti vidljivo manje izražen. Za sada početak oporavka domaćeg gospodarstva vidim u drugoj polovici iduće godine. Ipak, gospodarski rast bit će puno niži no u razdoblju prije eskalacije svjetske krize.'

Šantić kaže da je pad BDP-a u prvom kvartalu ublažen tek djelomično, nešto povoljnijim kretanjima u razmjeni dobara i usluga s inozemstvom te rastom potrošnje države.

'Tijekom prvog tromjesečja uvoz dobara i usluga zabilježio je pad od 20,9 posto, dok je izvoz realno smanjen za 14,2 posto na godišnjoj razini. Međutim, s obzirom da je snažniji pad uvoza od izvoza u značajnoj mjeri posljedica pada cijena sirove nafte te prehrambenih proizvoda na svjetskim robnim tržištima, nije izgledno očekivati da bi se takav trend mogao nastaviti i u drugoj polovici ove godine, pogotovo ako uzmemo u obzir očekivano dvoznamenkasto smanjenje prihoda od turizma', objašnjava Šantić.

Upozorava da je državna potrošnja na godišnjoj razini povećana za 3,9 posto te da će država morati prilagoditi svoju potrošnju pogoršanoj situaciji u gospodarstvu.