Uspješan izlazak dionica Ing-Grada na Zagrebačku burzu mogao bi ohrabriti i druge privatne kompanije da se otvore tržištu kapitala. Ako se ostvare najave o kojima se govori u investicijskim krugovima, pred nama je uzbudljiva godina
Građevinska kompanija Ing-Grad uspješno je zakoračila na tržište kapitala prodajom 1,32 milijuna dionica u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO). Zahvaljujući visokoj potražnji, končana cijena utvrđena je na gornjoj granici inicijalnog raspona (46 eura), a plasirana je i dodatna količina dionica te je vrijednost IPO-a na kraju premašila 60,7 milijuna eura.
U javnoj ponudi sudjelovao je velik broj malih ulagača i zaposlenika Ing-Grada, što je osiguralo željenu likvidnost i rast cijene nakon uvrštenja dionica na Zagrebačku burzu.
vezane vijesti
U proteklih tridesetak godina u Hrvatskoj je stasalo stotinjak privatnih tvrtki koje zadovoljavaju uvjete za IPO, ali rijetki su vlasnici koji razmišljaju o takvom potezu.
Nepovjerenje prema tržištu kapitala
Kada žele unovčiti dio ili cijeli biznis, u većini slučajeva hrvatski poduzetnici odlučuju se na prodaju strateškim ulagačima, a kada žele proširiti biznis, uglavnom se oslanjaju na bankarske kredite.
S druge strane, javna ponuda dionica i izlazak na burzu poduzetnicima pružaju veće mogućnosti rasta i razvoja, uz zadržavanje vlasničke kontrole.
Najbolji primjeri su tvrtke Span i Ing-Grad, čiji su vlasnici kroz IPO i izlazak na burzu unovčili dio svojeg vlasništva te im istovremeno osigurali dodatni kapital za rast i razvoj.
Prednosti izlaska na burzu
Izlazak na burzu, ili inicijalna javna ponuda (IPO), može donijeti brojne prednosti kompanijama. Neke od ključnih prednosti su:
1. Prikupljanje kapitala. Najveća prednost izlaska na burzu sposobnost je prikupljanja značajnih sredstava prodajom dionica investitorima. Time se smanjuje zaduženost i povećava financijska stabilnost.
2. Povećanje prepoznatljivosti i kredibilnosti. Kompanije koje postanu javne često uživaju veću prepoznatljivost na tržištu. To može poboljšati njihov imidž, privući više kupaca i partnere, a također može olakšati pregovaranje s bankama ili drugim financijskim institucijama.
3. Likvidnost dionica. Kada kompanija postane javna, investitori i osnivači mogu unovčiti svoje dionice na burzi.
4. Lakši pristup kapitalu u budućnosti. Javno izlistane kompanije obično lakše privlače kapital jer se njihova tržišna vrijednost i financijska pozicija bolje prate i prepoznaju.
5. Motivacija za zaposlene. Kompanije mogu koristiti dionice kao oblik motivacije i nagrađivanja zaposlenika.
6. Mogućnost akvizicija. Kompanije koje su na burzi mogu koristiti svoje dionice kao sredstvo za akviziciju drugih firmi. To im može omogućiti širenje, integraciju novih tehnologija ili tržišta bez potrebe za direktnim korištenjem gotovine.
U investicijskim krugovima spominje se nekoliko domaćih tvrtki koje razmatraju IPO i izlazak na burzu.
Žito najizgledniji kandidat
Najdalje je u pripremnim aktivnostima otišla kompanija Žito, u vlasništvu osječkog poduzetnika Marka Pipunića. Riječ je o jednom od vodećih hrvatskih proizvođača hrane s desetak tvrtki u portfelju. U primarnoj proizvodnji Žito grupa uzgaja poljoprivredne kulture na 18.500 hektara vlastitih površina i otkupljuje urode s dodatnih 60.000 hektara u vlasništvu kooperanata.
Široj javnosti najpoznatiji su po suhomesnatim proizvodima pod brendom Dobro, a važan segment poslovanja im je prerada uljarica u Tvornici ulja Čepin. U sklopu grupacije djeluju četiri bioplinska postrojenja za proizvodnju električne energije, International Medical Center Priora te hotel Materra.
Prema dostupnim poslovnim podacima, kompanija je unazad tri godine (zaključno s 2023.) znatno popravila financijske pokazatelje te ima dobre preduvjete za izlazak na burzu.
U 2023. grupa je utrostručila operativnu dobit u odnosu na godinu ranije te su joj profitne marže dostigle dvoznamenkaste razine. Poslovanje krasi i niska zaduženost, što u slučaju prikupljanja dodatnog kapitala Pipunićevoj kompaniji otvara mogućnost značajnog širenja akvizicijama i novim kapitalnim investicijama.
Investicijske opcije važu grupe Kufner i Tokić
Opciju IPO-a navodno razmatra i Tokić grupa, jedan od vodećih trgovaca automobilskih dijelova, te Kufner grupa, rastući proizvođač građevinskog i izolacijskog materijala.
U vlasništvu obitelji Tokić, Tokić grupa jedan je od najvećih domaćih trgovaca dijelovima i popratnom opremom za sve vrste cestovnih motornih vozila. Raspolažu mrežom koja ima 110 poslovnica diljem Hrvatske i Slovenije.
Tokić je prije nekoliko godina preuzeo vodećeg slovenskog distributera automobilskih dijelova, tvrtku Bartog, a ima u planu i nove akvizicije u regiji. Za daljnje regionalno širenje tvrtka razmatra različite opcije financiranja, među kojima je u igri i javna ponuda dionica.
U posljednje tri godine (zaključno s 2023.) kompanija bilježi snažan rast prihoda i dobiti uz stabilne marže. Slabija strana joj je nestabilan operativni novčani tijek i relativno visoka razina neto financijskog duga u odnosu na operativnu dobit.
Na Zagrebačkoj burzi već su izlistani Tokićevi glavni konkurenti, Auto Hrvatska i Ciak grupa.
I poslovanje Kufner grupe obilježava brz rast akvizicijama i organskim širenjem poslovanja. Osnovnu djelatnost ove obiteljske kompanije čini eksploatacija mineralnih sirovina i proizvodnja kamenih materijala koji se upotrebljavaju u mnogim industrijama.
Uz matičnu tvrtku, koja upravlja radom, ulaganjima i razvojem, grupu čine tvrtke Kumal, Kamen Sirač i Kamenolom Međurače, a krajem prošle godine preuzela je tvrtku Remont pruga Matić, iskoračivši tako u djelatnost izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture.
Prošle godine tvrtka se preoblikovala iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, što je preduvjet za izlazak na burzu.
Posljednjih nekoliko godina grupa bilježi intenzivan rast prihoda i dobiti uz stabilne marže. Konsolidirani prihodi u 2023. iznosili su joj 36 milijuna eura, a prema izjavama iz kompanije, prošle godine dosegnuli su 45 milijuna eura.
Strateški okvir Ministarstva financija za razvoj tržišta kapitala, usvojen prošlog mjeseca, trebao bi potaknuti više malih i srednjih poduzetnika da prilike za financiranje rasta potraže izdavanjem vrijednosnih papira.
Plan, između ostaloga, sadrži ideju osnivanja specifičnog fonda za inicijalne javne ponude (IPO fond) pod okriljem HBOR-a, a on bi asistirao poduzećima prilikom izlaska na burzu i ulagao u njihove dionice.
