Nakon milenijalaca stiže generacija Z. Čini 25 posto svjetske populacije, a u godini u koju ulazimo činit će 40 posto potrošača diljem svijeta te nije svejedno kako će oblikovati društvo, kulturu, poslovanje i ekonomiju budućnosti. To je prva generacija koja ne poznaje život prije interneta, usredotočena je na karijeru i financijsku sigurnost, poduzetnički je raspoložena, širi ekonomiju dijeljenja, ukida tiskane medije i klasičnu kupovinu, u poslu traži više etičke standarde, konzervativnija je od prethodne. Iako najzaštićenija, najusamljenija je i najranjivija. Razlikuju li se naši zeovci od vršnjaka u zapadnom svijetu?
Stižu i oni! Poslije baby boomersa, generacije X i milenijalaca, na mala vrata kuca generacija Z, i-generacija, centennialsi ili zeovci. Rođeni u razdoblju od 1995. do 2010., to su tinejdžeri i mladi u ranim dvadesetima, spremni zaljuljati svijet.
Dok su u SAD-u odrastali praćeni traumom zbog rušenja njujorških Blizanaca i masovnim ubojstvima po školama, u nas su stasali nakon Domovinskog rata, u pričama o korupciji, dvojbenoj privatizaciji, nezaposlenosti i odlasku u Irsku. Stvarnost im je potraga za nestalima, ratovi na Srednjem istoku, migranti, klimatske promjene, terorizam i masovne pucnjave u svijetu, gradnja, a ne rušenje zidova, kriza NATO-a i Brexit. Oblikovani su recesijom i financijskom krizom, u nas francima i dužničkim ropstvom, te su kriza i pametni telefon ključne odrednice njihova odrastanja.
vezane vijesti
Budući da generacija Z čini 25 posto svjetske populacije i u godini u koju ulazimo činit će 40 posto potrošača diljem svijeta, nije svejedno kako će utjecati na društvo, kulturu, poslovanje i ekonomiju budućnosti. Što znamo o njoj? Na to pokušava odgovoriti američko Sveučilište XYZ, tvrtka koja klijentima, poslovnim liderima i industrijama nudi istraživanja, informacije i strategije oko angažiranja i zapošljavanja radnika različitih dobnih skupina, naročito mladih talenata. Tvrtka stoga nudi sliku generacije Z temeljeći je na studiji na uzorku od 1800 i nešto njenih pripadnika širom zapadnog svijeta. No koliko se ona odnosi na naše zeovce?
Nazivaju je također 'povezanom generacijom' jer nije poznavala život prije interneta. Njeni pripadnici informatički su najpismeniji, a 90 posto ih je ostavilo digitalni otisak 'u oblacima', kaže direktorica Sveučilišta XYZ, Sarah Sladek. IT tehnologija služi njima, a ne oni tehnologiji, kao u slučaju baby boomersa. Koriste je na svakom koraku, od kupovine do skupljanja informacija, a naviknuti su ih dobiti odmah, jednim klikom, i to na globalnoj razini. Kupuju online više no ijedna prethodna generacija i prva su koja s prijateljima provodi više vremena virtualno nego uživo uz kavicu.
Odrastajući u recesijskim vremenima i gledajući kako su milenijalci postali najzaduženiji u povijesti, nije čudo što ispitivanje Sveučilišta XYZ pokazuje da ih 66 posto navodi financijsku stabilnost kao najvažniji faktor posla. Za razliku od prethodnika koji se nisu žurili s karijerom, studija svjedoči da je generacija Z želi što prije: 46 posto ih pouzdano zna što želi raditi, 51 posto odabralo ih je obrazovanje kojim se usredotočuje na buduću karijeru i 40 posto ih se okuplja oko vršnjaka s istim zanimanjem za područje i ciljeve koje su odabrali. Većina ciljeva odnosi se na područja menadžmenta, financija i ekonomije.
Gledajući roditelje kako su neoprezno ulijetali u dugove, zeovci su štedljiviji. Iako je većina u tinejdžerskoj dobi, istraživanje je pokazalo da ih 70 posto već ima svoj budžet. Izbjegavat će kupnju automobila na kredit, još više kupnju stanova i kuća, te ostajati duže u podstanarstvu dok ne sklope sigurnu financijsku konstrukciju, što će imati jalove učinke na ekonomiju i smanjiti bahatost banaka.
Umjesto kupnje više će se oslanjati na ekonomiju dijeljenja, umjesto gomilanja stvari i nekretnina bit će skloniji parcijalnom vlasništvu, iznajmljivanju i prodaji, ali za razliku od milenijalaca, koji su to činili zbog trenutačne ugode, centenijalci će to činiti zbog štednje kao posljedice straha od budućnosti. Ćuteći strah roditelja pred neizvjesnom mirovinom, jer je u praznoj Hrvatskoj neće imati tko zaraditi, naši će zeovci, ako već nisu, morati biti svjesni toga da se ne mogu osloniti na mirovinu, barem ne na ovakvu kakvu očekuju njihovi roditelji.
Stoga su oprezniji i pragmatičniji i čak ih 71 posto ima posao za koji dobivaju plaću – zadivljujuća je to statistika s obzirom na činjenicu da su najstarijem zeovcu tek 24 godine – što nije slučaj s našima. Gledajući nezaposlene milenijalce kako masovno odlaze iz zemlje, više od polovine srednjoškolaca želi otići iz Hrvatske i raditi u inozemstvu, a najveću korist od EU-a vide u mogućnosti da 'zgibaju' izvan granica domovine, kazuje regionalno istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019. Instituta za društvena istraživanja i Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu, obuhvativši 1500 mladih u dobi od 14 do 29 godina, dakle dobar dio centennialsa. To isto pokazalo je istraživanje godinu dana ranije na uzorku od 13.301 srednjoškolca u 59 škola.
To ne znači da zeovci nisu kreativna i poduzetnička generacija koja ne rješava probleme, što pokazuju stidljive reportaže u medijima o našim mladim poduzetnicima kojima je uzor 23-godišnji izumitelj pametne klupe Ivan Mrvoš, uvršten ove godine na Forbesovu listu najuspješnijih 30 poduzetnika mlađih od 30 godina.
Budući da je prva dekada ovoga stoljeća bila puna destruktivnih događaja, od Velike recesije i visoke nezaposlenosti mladih do problema energije i održivosti, mladi su otporniji na potrese na radnom mjestu, u ekonomiji i društvu, kaže istraživanje Sveučilišta XYZ. Od države ne očekuju ništa i oslanjaju se na vlastite snage, pa je Gallupovo istraživanje među tinejdžerima pokazalo da ih 80 posto želi ići u svoje poduzetničke vode, a njih 42 posto želi izumiti nešto što će promijeniti svijet.
Transparentnost je ključna riječ generacije Z, zaključuje Sveučilište XYZ. Ne samo u politici, koja ih ionako ne zanima, ogrezloj u fake news i paralelnoj stvarnosti, nego u poslovnom svijetu. Senzibilizirani na to da otkrivaju muljanje i traže više etičke standarde od prethodnih generacija, a od tvrtki će očekivati transparentnost poslovanja kao glavnu poveznicu s brendovima, važniju čak od samoga proizvoda.
Korporacije će im se morati umiljavati zbog povezanosti na društvenim mrežama, što najbolje dokazuje slučaj Snapchata: kada je 22-godišnja američka influencerica Kylie Jenner s 25 milijuna sljedbenika na Twitteru tvitala o tome kako više ne koristi aplikaciju za dijeljenje fotografija Snapchata, dionice tvrtke su u jednom danu izgubile 6,1 posto vrijednosti.
Zeovci su otvoreniji različitim kulturama, načinima razmišljanja, rodnim definicijama i seksualnim identitetima, zaključuje Sveučilište XYZ. U nas? Naše istraživanje kaže da je generacija Z manje isključiva prema pojedinim društvenim skupinama u odnosu na milenijalce 2012. (LGBTQ), ali je ojačala nacionalnu isključivost. Tek dvije petine njih prihvaća mogućnost multikulturalnosti u Hrvatskoj.
Egzistencijalna nesigurnost? Ranjivost? Mada odrastaju zaštićeniji nego bilo koja druga generacija, deprimiraniji su i osjećaju se usamljeno, usamljenije od generacije na odlasku, pokazuje britanska studija. Možda je to zbog online komunikacije i života na Instagramu, često dalekog od stvarnosti. Zbog toga su depresivniji, ali skloniji otvoreno govoriti o svojim strahovima. Oni su možda zadnji koji u rukama drže tiskane medije. Iza njih dolazi generacija alfa, prvašići kojima tehnologija od rođenja nije samo alat, nego je integrirana u život. Pametni telefon upoznaju prije negoli dudicu.
