Pred SAD-om su još jedni povijesni izbori. Republikanski kandidat Donald Trump nakon odustajanja aktualnog predsjednika Joe Bidena ide na demokratkinju Kamalu Harris. U slučaju da pobijedi Trump i drugi put postane predsjednik Amerike, to bi moglo imati ozbiljne implikacije na globalnu geopolitiku zbog njegovih stavova o gospodarstvu, imigraciji, NATO-u i ratu u Ukrajini
Zabrinutost vlada na svim stranama Atlantika, do te mjere da je Economist Intelligence Unit (EIU) objavio opsežno izvješće o Indeksu rizika Trumpa, u kojem procjenjuje potencijalni globalni utjecaj njegovog novog predsjedničkog mandata.
Indeks mjeri izloženost 70 najvećih trgovinskih partnera SAD-a značajnim promjenama politike u trima ključnim područjima: trgovini, imigraciji i sigurnosti, piše Bloomberg Adria.
Izvješće je pokazalo kako su ukupno najugroženije one države koje imaju najrazvijenije trgovinske, sigurnosne i kulturalne veze s SAD-om. Većinom je riječ o latinoameričkim zemljama u susjedstvu, ali na popisu su i globalne svjetske sile poput Njemačke, Kine i Japana.
Najmanje od nove vladavine Trumpa trebaju strahovati oni koji imaju slabe gospodarsko-sigurnosne odnose s najvećom svjetskom ekonomijom, a u to društvo spada i Hrvatska.
Naša otpornost na Trumpa prvenstveno se krije u skromnim trgovinskim odnosima Hrvatske i SAD-a. Stoga nas ni eventualno uvođenje novih carina i trgovinskih barijera u slučaju Trumpova povratka na vlast neće pretjerano pogoditi.
"Od europskih zemalja najmanje su izložene Hrvatska, Nizozemska, Poljska i Španjolska, s obzirom na to da su neto uvoznici američkih dobara i usluga, te da SAD čini mali udio njihove ukupne robne trgovine", stoji u izvješću EIU-a.
Na drugom kraju spektra su Meksiko, Kina, Kanada, Vijetnam, Njemačka i Japan koji imaju najrazvijenije trgovinu i veliki suficit u odnosima s SAD-om, piše novinar Bloomberg Adrie Miro Soldić.
Što se sigurnosti tiče, Hrvatska i dalje ne troši dva posto BDP-a na ulaganja u obranu, što je dogovorena razina za zemlje članice NATO-a. Trumpu je to veliki trn u oku i više puta je za vrijeme svog prvog mandata prozivao države koje ne zadovoljavaju kriterije po pitanju vojne potrošnje jer se tu, po njegovom mišljenju, "šlepaju" na račun SAD-a.