Sjedinjene Američke Države prvi put od 2021. deklasificirale su podatke o svojim zalihama nuklearnog oružja. Nacionalna uprava za nuklearnu sigurnost (NNSA) objavila je da SAD trenutno ima 3748 nuklearnih bojevih glava, prema stanju iz rujna 2023. godine, uključujući i one aktivne i neaktivne
Deklasificirani podaci otkrivaju da je prošle godine SAD demontirao samo 69 umirovljenih nuklearnih bojevih glava, što je najniži broj od 1994. godine. Ovaj podatak dolazi u vrijeme u kojem se ponovno rasplamsavaju rasprave o nuklearnom naoružanju i kontroli tog oružja.
Najvećih broj nuklearki SAD je imao 1967.
Prema NNSA-i, trenutne zalihe uključuju aktivne bojeve glave, one koje su operativne i spremne za upotrebu, te one neaktivne, pohranjene u skladištima. Aktivne bojeve glave uključuju logističke rezerve dok neaktivne, iako bi se mogle rasporediti, zahtijevaju određeno vrijeme za aktivaciju, uključujući instalaciju tritijskih boca i drugih komponenti s ograničenim vijekom trajanja.
vezane vijesti
SAD je najveći broj nuklearnih bojevih glava imao 1967. godine - njih 31.255. U vrijeme pada Berlinskog zida 1989. njihov broj iznosio je 22.217. Najnovija brojka predstavlja smanjenje od 88 posto od 1967. godine i 83 posto od 1989., piše portal The War Zone.
Čemu služi tritij?
Velik dio ovog smanjenja postignut je demontažom nestrateških, odnosno taktičkih nuklearnih bojevih glava, čiji je broj smanjen za više od 90 posto od 1991. godine. Ukupno ih je od 1994. do 2023. demontirano 12.088, a od rujna 2020. demontirano je 405 nuklearnih bojevih glava. Trenutno njih oko 2000 čeka demontažu.
Tritij se, s deuterijem, koristi za pojačavanje lančane reakcije u nuklearnom oružju, stvarajući snažniju eksploziju. U termonuklearnom oružju obično služi za pojačavanje fisijskog primarnog ili prvog stupnja. Budući da je tritij radioaktivan i brzo se raspada, ove boce uklanjaju se iz neaktivnih bojevih glava kako bi se produžio njihov vijek trajanja.
Trumpova administracija voljela je tajnovitost
Stupanj transparentnosti oko američkih nuklearnih zaliha mijenjao se ovisno o predsjedniku na vlasti. Obamina administracija bila je prva koja je uvela politiku otvorenosti, a Trumpova administracija vratila je tajnost. Bidenova administracija ponovno je uvela transparentnost čim su brojevi bojevih glava klasificirani u prvoj godini njegova mandata. FAS-ovi zahtjevi za transparentnošću zaliha bili su odbijeni 2021., 2022. i 2023. godine. Međutim NNSA je sada deklasificirala podatke za te godine.
Odluka o deklasifikaciji vjerojatno je motivirana željom da se potaknu druge nuklearno naoružane države, poput Rusije i Kine, da objave slične podatke. Međutim pitanje je hoće li one zaista to učiniti, s obzirom na njihovu dosadašnju povijest u tom pogledu.
