Lovrinović je naglasio da nedostaje političke volje za rješenje ovog problema. On smatra da niti HDZ niti SDP ne žele preuzeti odgovornost te da nam je potrebna nova politička opcija koja će hrabrije pristupiti ovoj problematici.

Glavni problem vidi u monetarnoj vlasti koja prema njegovom mišljenju ne djeluje, a banke su postale dominante institucije u zemlji. S druge strane, Vlada je ovisna o bankama jer ne može izvršiti svoje obaveze bez stalnog zaduživanja.

Naglasio je da su dužnici u švicarskim francima od 2011. do danas na temelju tečajnih razlika preplatili oko osam milijardi kuna.

Saborski zastupnik HDZ Goran Marić istaknuo je da je glavni problem valutna klauzula koja je uvedena zbog izražene želje za špekulacijama komercijalnih banaka. Po njemu je najodgovornija za to Hrvatska narodna banka (HNB) jer nije reagirala na vrijeme. Naveo je primjer Poljske koja je odbacila valutnu klauzulu još 1992. te između ostalog zbog toga nije ušla u recesiju, smatra Marić.

Slaže se da je jedino pravo rješenje pretvaranje kredita u kune, ali ističe da za konačno definiranje modela treba pomnije analizirati stanje.

'Nisu sve banke isto postupale. A isto tako nisu isto prošli ni svi korisnici kredita', rekao je Marić.

Naglasio je kako ne vjeruje podacima HNB-a, prema kojima će konverzija kredita uništiti devizne pričuve. 'Istina je da je većina štednje u eurima, ali HNB treba provoditi mjere za deeurizaciju sustava', rekao je Marić. On predlože više stope pričuve bankama za kredite u eurima, a manje za kunske kredite, što bi, smatra, potaknulo banke da više odobravaju kredite u kunama.

I Lovrinović je izrazio sumnju u tvrdnje HNB kako bi konverzija poljuljala devizne pričuve. 'Pozivam Vujčića da pred stručnim skupom objasni svima na koji način će pretvaranje kredita u kune srušiti financijski sustav zemlje', izjavio je Lovrinović.

Financijski stručnjak Niko Delić smatra kako treba utvrditi koliko su građani preplatili kredite te da se utvrdi nova glavnica, a krediti prebace u kune.

'Jasno je da će banke imati gubitke, kao što su u prethodnim razdobljima zabilježile dobit. Ti gubici išli na bi teret temeljnog kapitala banaka i one bi se morale dokapitalizirati', istaknuo je Delić.

Ukoliko strani vlasnici banaka to ne bi htjeli, Delić predlaže da država dokapitalizira banke kroz izdavanje obveznica i na taj način preuzme udjel u vlasništvu.

Video: Patrik Macek / Pixsell

Sudac Mislav Kolakušić osvrnuo se na problem kolektivnih tužbi i njihovu neefikasnost. 'U konkretnom slučaju tužbe udruge Potrošač protiv banaka pokazalo se da nisu propisane sankcije i banke na kraju nisu imale nikakvu obvezu prema oštećenicima. Stoga se zalažem za hitne izmjene zakonskih propisa kojima bi se prvostupanjskom sudu omogućilo da u slučaju kolektivnih tužbi propisuje i sankcije', istaknuo je Kolakušić.

Predstavnik Udruge Franak Denis Smajo naglasio je da je izvor problema zaštita potrošača te da su banke zloupotrijebile pravo trgovaca na štetu prava potrošača. Iznio je tezu da banke nisu pravilno procjenjivale kreditnu sposobnost klijenata prilikom odobravanja kredita u francima jer nisu uzimale u obzir valutni rizik. 'Da su to učinile niko ne bi mogao dobiti kredit u francima', zaključio je Smajo.

Na okruglom stolu sudjelovali su i gosti iz Slovenije, BiH i Srbije, koji su iznijeli svoja iskustva sa rješavanjem problema kredita u švicarcima.