'Pokušavamo biti optimistični no dosadašnja praksa i rezultati rada onih koji bi promjene u Hrvatskoj trebali inicirati i provesti, obeshrabruju. Nedostaje nam kompetentnost, vizija i vodstvo u bolju gospodarsku budućnost. Reforme traže i provođenje nepopularnih mjera i odluka, a za to nema dovoljno hrabrosti. Razina rezigniranosti u Hrvatskoj zabrinjavajuća je', rekao je na početku sjednice Ivica Mudrinić, predsjednik NVK.

Prema podacima Svjetske banke, u europskim je zemljama vidljiv gospodarski oporavak nakon recesije i prosječna stopa rasta u 2011. kretat će se između dva i četiri posto. Statistika daje naslutiti i da se Hrvatska odljepljuje od dna.

'Međutim, ti su pozitivni trendovi još uvijek promjenjivi i stoje na krhkim nogama. Brojke pokazuju da nam izvoz raste, ali treba uzeti u obzir da je jedna trećina tog izvoza vezana uz brodogradilišta. Dio tog rasta izvoza zabilježen je i zbog globalnog rasta cijena dobara na tržištu. Razvoj Hrvatske uvelike ovisi o izvozu u zemlje EU-a, a rast EU-a o izvozu u Aziju. S obzirom na recentne događaje nije sigurno da su ti pozitivni trendovi i dugoročno održivi', rekla je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj.

Velika prepreka rastu u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti. Dok je ona u gotovo svim zemljama regije relativno visoka, ali i stabilizirana, u Hrvatskoj i dalje ima tendenciju rasta. Svjetska banka predlaže i što i kako dalje. Makroekonomska stabilnost, tvrde, mora se očuvati i to prvenstveno provođenjem stabilizirajuće fiskalne politike.

Preduvjet za rast je paralelno i efikasno djelovanje na nekoliko polja: smanjivanje nezaposlenosti kroz reformu tržišta rada i reformu obrazovanja, povećanje produktivnosti i efikasnosti, smanjivanje administrativnog tereta, privlačenje stranih investicija, smanjivanje izvoznih barijera te poticanje i komercijalizacija inovacija.

'Te reforme će pomoći Hrvatskoj na njezinom putu ka što uspješnijoj integraciji u EU. Sljedećih par godina do samog pridruživanja Hrvatska treba uložiti napore ka povećanju svoje konkurentnosti kako bi što spremnija ušla na konkurentno EU tržište i maksimalno izvukla koristi od članstva', rekao je Peter Harrold, direktor za Središnju Europu i Baltik.

Produktivnost se može potaknuti nizom mjera među kojima su npr. ubrzanje procesa privatizacije barem onih tvrtki koje se ne ubrajaju u strateške, ubrzanje stečajnih postupaka, donošenje ovršnog zakona koji će pomoći da se ubrzaju naplate dugovanja. Nezaposlenost treba smanjivati mjerama kao što su smanjivanje troškova zapošljavanja, prilagođavanje obrazovnog sustava potrebama tržišta radne snage, poticanje cijeloživotnog učenja.

Hrvatska mora poticati inovativnost i komercijalizirati znanje tako da ohrabruje privatne inicijative za istraživanje i razvoj, poboljša uvjete za suradnju sveučilišta i industrije, potakne osnivanje i razvoj kompanija čiji se rad temelji na znanosti.

'Nacionalno vijeće za konkurentnost podržava sve ove mjere koje predlaže Svjetska banka. Velik dio njih već je ugrađen u naših 55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske, a dio će biti obuhvaćen i Poveljom razvoja Republike Hrvatske do 2025. godine koju još dovršavamo u suradnji sa svim socijalnim partnerima, a vrlo brzo predstavit ćemo je i hrvatskoj javnosti', rekao je na kraju sjednice Ivica Mudrinić