Iako je grčki premijer Jorgos Papandreu dobio povjerenje parlamenta i uspio osigurati izglasavanje novih mjera štednje i prodaje nacionalne imovine koji će Grčkoj donijeti novi paket pomoći od EU i MMF-a, rizik od nesposobnosti otplate dugova i dalje postoji.

Naime, mnogi analitičari smatraju da usvojene mjere štednje koje bi trebale donijeti 6,5 milijardi eura i prihvaćena prodaja državne imovine koja bi trebala osigurati 50 milijardi eura, neće uspjeti smanjiti svoj ogroman javni dug od 340 milijarda eura koji je 1,5 puta veći od njezina bruto domaćeg proizvoda, prenosi Bankamagazin.

Prilog u tome ide i kreditni rejting Grčke koji je, prema agenciji Standard & Poors, najlošiji od svih 131 analiziranih zemalja.

Ukoliko Grčka ne bude vraćala svoj dug, najviše će biti zakinute njemačke poslovne banke koje su u grčke vladine obveznice uložile 26,3 milijardi dolara

Francuske i britanske banke također će pretrpjeti gubitke jer su uložile 19,8 i 3,2 milijarde dolara u grčki dug, dok talijanske i američke banke imaju 2,6 i 1,8 milijardi dolara u grčkom dugu.

Španjolske poslovne banke imaju 600 milijuna dolara u obveznicama grčke vlade, a ostale zemlje eurozone imaju ukupno 15,7 milijardi dolara u grčkome.

Osim samih izravnih financijskih posljedica, analitičari predviđaju da bi, zbog izloženosti grčkom bankovnom sektoru, ekonomske posljedice bile znatne i za Rumunjsku i Bugarsku

Također, predviđa se da će, ukoliko dođe do dodatnog posrtanja grčkog gospodarstva, biti zabilježen i pad zaposlenosti albanskih i bugarskih radnika u Grčkoj, kao i pad investicija u Makedoniji i Bugarskoj.