Njemačko tržište nekretnina suočava se s najvećom krizom u posljednjih desetak godina. Broj izdanih građevinskih dozvola nastavlja padati, a stambena kriza u velikim gradovima postaje sve izraženija. Unatoč očekivanjima da će smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke potaknuti građevinski sektor, stručnjaci upozoravaju da će do oporavka teško doći u kratkom roku
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u 2024. godini izdano je 215.900 građevinskih dozvola, što predstavlja pad od 16,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj pad od 43.700 dozvola u odnosu na 2023. godinu treći je uzastopni godišnji pad i najniža razina od 2010. godine. Iako su podaci iz druge polovice godine pokazali blago usporavanje negativnog trenda, građevinski sektor i dalje bilježi ozbiljne probleme.
'Ova razvoj događaja stoji u oštrom kontrastu s nedostatkom stambenog prostora, na koji se i dalje žale veliki gradovi', izjavio je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist banke HCOB.
vezane vijesti
Unatoč rastućem problemu s dostupnošću stanova, izgradnja novih stambenih jedinica ne uspijeva pratiti potrebe tržišta. Razlozi za ovakav pad leže u visokim troškovima građevinskog materijala, složenim birokratskim procedurama te sve strožim građevinskim standardima, piše Tagesschau.
Birokracija i skupi materijali usporavaju izgradnju
Mnogi u građevinskom sektoru smatraju da su birokratske prepreke jedan od ključnih problema koji usporavaju izgradnju. Njemačka ima 16 građevinskih propisa na razini saveznih pokrajina, što samo komplicira proces izdavanja dozvola.
'Oslanjati se isključivo na smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke, koje bi navodno ponovno pokrenule tržište, nije dovoljno', upozorava De la Rubia, dodajući da su, pored visokih troškova materijala i strogih standarda, upravo birokratski zahtjevi jedan od ključnih faktora koji usporavaju građevinsku aktivnost.
Pad u svim segmentima izgradnje
Najnoviji podaci otkrivaju da je prošle godine izgradnja novih stambenih jedinica pala u svim segmentima. Od ukupnog broja građevinskih dozvola, odobreno je:
- 172.100 novih stanova, što je pad od 19,4 posto u odnosu na 2023. godinu
- 37.900 dozvola za izgradnju obiteljskih kuća, što je pad od 20,3 posto
- 12.700 dozvola za dvoobiteljske kuće, što je pad od 11,3 posto
- 114.200 dozvola za višestambene zgrade, što je 19,7 posto manje nego prethodne godine.
Višestambene zgrade čine oko dvije trećine svih novogradnji u Njemačkoj, no i u ovom segmentu broj izdanih dozvola nastavlja padati.
Politička (ne)reakcija i loše prognoze
Unatoč rastućoj stambenoj krizi, problem nedostatka stanova i usporene gradnje nije bio značajnije zastupljen u političkim raspravama.
'Iznenađuje to da ova tema jedva da je bila spomenuta u predizbornoj kampanji', ističe De la Rubia.
Očekivanja za 2025. godinu nisu optimistična. Prema najnovijim prognozama, predviđa se daljnji pad broja građevinskih dozvola te bi mogao iznositi samo 210.000 – što bi predstavljalo pad od čak 45 posto u odnosu na 2023. godinu.
Osim toga, očekuje se da će biti izgrađeno tek 230.000 novih stambenih jedinica, što je daleko ispod cilja njemačke vlade jer je planirala 400.000 novih stanova godišnje.
Velik jaz između potreba i realnosti
Njemačka se sada suočava s ozbiljnim nedostatkom stambenog prostora. Stanovništvo u velikim gradovima sve teže pronalazi povoljne stambene prostore, a visoke cijene nekretnina i najma pogoršavaju situaciju.
'Sada moramo proći kroz dolinu suza', izjavio je Ralph Henger iz Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) prošlog tjedna prilikom predstavljanja izvješća udruge ZIA.
Prema njegovim riječima, postoji ogromna razlika između onoga što bi trebalo biti izgrađeno i onoga što se u stvarnosti gradi. Ova neravnoteža mogla bi se zadržati još godinama, što znači da Njemačku očekuje dugotrajna stambena kriza.
