Anne Haferkorn i Georg Stein već mjesecima očajnički traže stan za svoju četveročlanu obitelj u Speyeru ili okolici. Uz dvoje djece i rad od kuće, potrebna im je barem četverosobna nekretnina. Mjesečno mogu izdvojiti do 1.600 eura s uključenim režijama, no konkurencija je prevelika. 'Objavljivali smo oglase, dijelili letke, razgovarali s ljudima na ulici i u kafićima, ali odgovora nema. To je već ponižavajuće’, priznaje Georg Stein. Njihova priča samo je jedna u moru sličnih slučajeva koji pokazuju koliko je stambena situacija u Njemačkoj postala kritična
Posljednjih godina stanarine su u Njemačkoj drastično porasle u svim gradovima i cjenovnim kategorijama. Prema podacima instituta Empirica, stan od 60 četvornih metara u Berlinu 2024. godine stajao je 650 eura bez režija. U Frankfurtu i Stuttgartu ta cijena iznosi oko 790 do 800 eura, dok je München apsolutni rekorder s čak 1.150 eura za isti prostor.
Čak ni osobe s dobrim poslovima više ne mogu lako pronaći stan. ‘Policajci, medicinske sestre, samohrani roditelji i osobe s inozemnim prezimenima najčešće budu odbijeni, ali danas je problem proširen na sve društvene slojeve, ne samo one s nižim primanjima’, ističe Lukas Siebenkotten iz Njemačkog saveza stanara, prenosi Tagesschau.
vezane vijesti
Vladini planovi ne ispunjavaju očekivanja
Njemačka vlada već je godinama svjesna problema. ‘Semafor-koalicija’ (SPD, Zeleni i FDP) najavila je ambiciozan plan izgradnje 400.000 stanova godišnje, od čega bi 100.000 bilo subvencionirano. Međutim, prema procjenama stručnjaka, u 2024. izgrađeno je tek nešto više od polovice tog broja.
‘Nitko ne bi smio trošiti više od trećine prihoda na stanarinu, no u stvarnosti milijuni Nijemaca daju preko 40%, a neki čak i 50% prihoda samo za najam’, upozorava Siebenkotten. U međuvremenu, građevinski sektor je u krizi. Kupci su nesigurni i odgađaju kupnju, čekajući pad kamatnih stopa ili cijena gradnje. No, prema riječima građevinskog stručnjaka Larsa Diehla, situacija bi mogla postati još gora. ‘Mnogi su napustili sektor zbog krize. Kad se tržište stabilizira, nedostajat će nam stručne radne snage’, ističe Diehl.
Manjak socijalnih stanova dodatno pogoršava problem
Nekada je u Njemačkoj bilo znatno više subvencioniranih stanova. Samo u zapadnoj Njemačkoj 1987. godine bilo ih je oko četiri milijuna, dok ih je danas ostalo svega 1,1 milijun. To znači da socijalni stanovi više nemaju prepoznatljiv učinak na snižavanje cijena na tržištu.
‘Zbog rasta troškova, mnogi su prisiljeni ostati u svojim unajmljenim stanovima dulje nego prije, što dodatno smanjuje ponudu slobodnih stanova’, objašnjava ekonomist Matthias Günther iz instituta Pestel. Mnogi Nijemci su ranije s 1.100 do 1.200 eura mjesečno mogli financirati kupnju obiteljske kuće. Danas za to trebaju 1.700 do 1.800 eura, što je za većinu prevelik iznos.
Država snosi troškove stanovanja za primatelje socijalne pomoći (‘Bürgergeld’), no time nehotice pridonosi rastu cijena. ‘Ako država u pojedinim gradovima plaća 12 eura po četvornom metru ili više, prosječni građani s nižim primanjima to si više ne mogu priuštiti, dok primatelji socijalne pomoći ostaju u takvim stanovima. To dodatno pogoršava društvene podjele i stvara još veći pritisak na tržište najma’, upozorava Günther.
Moguća rješenja – ali dug put do stabilizacije
U Reutlingenu, Baden-Württemberg, gradska vlast pokušava smanjiti problem stambene krize. Gradonačelnik Thomas Keck smatra da profit ne smije biti prioritet u javnoj stanogradnji. ‘Ako smanjimo očekivanu dobit, možemo izgraditi više stanova’, tvrdi Keck. U tom su gradu nedavno izgrađena 76 nova stana s prosječnom najamninom od 8,88 eura po četvornom metru, što je ispod tržišne cijene.
No, stručnjaci upozoravaju da se problem ne može riješiti samo lokalnim inicijativama. Potrebna su veća ulaganja i suradnja države, poduzeća, sindikata i institucija. ‘Ako svi zajednički djeluju, možda ćemo za 30 godina ponovno dosegnuti razinu socijalnih stanova kakvu smo imali u 1970-ima i 1980-ima’, dodaje Keck.
Za sada, rješenje je još daleko. Stručnjaci predlažu povećanje poreza na nasljedstvo za najbogatije i pokretanje novih, manje birokratskih subvencijskih programa za stanogradnju. No, čak i uz te mjere, stanje bi se u kratkom roku moglo dodatno pogoršati. Stanovi koji se danas ne grade, neće biti dostupni sutra. Zato će nadolazeća njemačka vlada morati poduzeti odlučne korake kako bi barem ublažila ovu krizu koja već pogađa milijune ljudi.
