Podaci pokazuju značajan pad u broju građevinskih dozvola. U svibnju su one za novogradnje pale za 24,2 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine te za gotovo 40 posto u usporedbi sa svibnjem 2022., prema najnovijim podacima o građevinskim dozvolama objavljenima prošlog tjedna.

Između siječnja i svibnja ove godine dozvole za obiteljske kuće pale su za više od 31 posto, a one za višestambene kuće za više od 21 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Felix Pakleppa, voditelj Centralnog udruženja njemačke građevinske industrije, istaknuo je sumornu perspektivu za sektor. 'Građevinske dozvole u Njemačkoj nastavljaju ići samo u jednom smjeru - dolje', rekao je, ukazujući na podatke koji ne pokazuju rast od travnja 2022. godine.

Utjecaj na izgradnju kuća

Izgradnja kuća obično traje oko dvije godine od izdavanja dozvole do završnih faza, pa će nedostatak dozvola sada nastaviti imati dugotrajan utjecaj.

'Nije vam potrebna diploma iz statistike da biste shvatili da Njemačka klizi u duboku građevinsku krizu', rekao je Pakleppa u izjavi objavljenoj prošlog tjedna, prenosi CNBC.

Njemačka građevinska industrija već je neko vrijeme u problemima. Širi ekonomski trendovi poput inflacije i visokih kamatnih stopa ozbiljno opterećuju sektor, a osnovni uzroci pada broja dozvola još uvijek nisu ublaženi i vjerojatno neće ni biti tako skoro. Kamatne stope vjerojatno se neće značajno smanjiti, a problemi poput troškova gradnje i nedostatka radne snage i dalje traju.

Klaus Wohlrabe, voditelj istraživanja u Institutu za ekonomska istraživanja Ifo, složio se da se nedostatak narudžbi očekuje još neko vrijeme. Visoki troškovi za privatna kućanstva da grade domove ostaju temeljni problem.

Njemačka vlada dala je obećanja u svom proračunu za 2025. godinu o povećanju ulaganja u sektor i izgradnju više kuća. Ključne točke uključuju financiranje za povećanje pristupačnih socijalnih stanova i financijsku podršku za privatna kućanstva koja grade klimatski neutralne domove.

No dosad je vladin pristup pokazao vrlo mali učinak, a nove mjere ne izgledaju obećavajuće.

Povećana vladina potrošnja i privremene mjere za poticanje sektora, poput poreznih olakšica ili smanjenja troškova transakcija, potrebne su da bi se stvarno napravila razlika, rekao je Carsten Brzeski, globalni voditelj makroekonomskih istraživanja i glavni ekonomist za Njemačku u ING-u.

Vladina obećanja su također, za sada, samo to - obećanja, argumentirao je Wohlrabe, jer ostaje neizvjesnost oko toga kako bi se ona mogla ostvariti. To ostavlja tvrtke s malo osnove za planiranje, osobito jer bi mjere povezane s proračunom vjerojatno bile primjenjive samo za jednu godinu, a ne dugoročno, objasnio je.

Sumorna perspektiva

'Općenito, osjećaj među tvrtkama je vrlo loš. Možda će se malo poboljšati, ali kriza je duboka', rekao je Wohlrabe. Vladina podrška, iako usmjerena u pravom smjeru, nije dovoljna da se preokrene trenutna kriza. Brzeski ističe da su potrebne značajnije i dugoročnije mjere da bi se sektor oporavio.

Kriza u građevinskom sektoru ima šire implikacije za njemačko gospodarstvo. Gradnja novih domova ključna je komponenta ekonomskog rasta jer doprinosi zapošljavanju, investicijama i potrošnji. Pad u ovom sektoru može imati domino efekt na druge industrije, uključujući proizvodnju građevinskog materijala, financijske usluge i maloprodaju.

Visoka inflacija i rastuće kamatne stope samo pogoršavaju situaciju. Visoki troškovi materijala i rada čine gradnju skupljom, a visoke kamatne stope povećavaju troškove zaduživanja za kupce i investitore. Sve to smanjuje potražnju za novim stanovima i odgađa projekte gradnje.

Nedostatak radne snage

Nedostatak kvalificirane radne snage također predstavlja velik izazov za sektor. Bez dovoljno radnika projekti se odgađaju ili preplaćuju, što povećava troškove i smanjuje profitabilnost. Njemačka se suočava s demografskim izazovima, a migracija kvalificiranih radnika može ponuditi samo privremeno rješenje.

Jedan od mogućih puteva izlaska iz krize je fokus na održivu gradnju. Vlada je obećala podršku za izgradnju klimatski neutralnih domova, što može smanjiti troškove energije za kućanstva i smanjiti ugljični otisak. Međutim implementacija ovih mjera zahtijeva dugoročne investicije i promjenu pristupa u građenju.