Rezultati nedavne ankete Instituta ifo, provedene na više od 2000 poduzeća, potvrđuju tu zabrinutost. Čak 48 posto njemačkih tvrtki koje ovise o izvozu u SAD očekuje negativne posljedice ako Trump ponovno postane predsjednik. Samo sedam posto njih predviđa pozitivne efekte, a ostali ostaju u neizvjesnosti.

Automobilski sektor, simbol njemačke industrijske snage, nalazi se u fokusu Trumpovih prijetnji, a to bi moglo dovesti do smanjenja konkurentnosti njemačkih proizvoda i potencijalno ugroziti radna mjesta.

Carine kao alat protekcionizma

Trump je već tijekom svog prvog mandata provodio radikalno protekcionističku politiku, ciljajući na zemlje poput Kine i članica Europske unije. Najavio je uvođenje kaznenih carina od 60 posto na kineske proizvode te između 10 i 20 posto na proizvode iz Njemačke i ostatka svijeta. Uvođenjem takvih mjera, njemački proizvodi postali bi značajno skuplji na američkom tržištu, čime bi izgubili na konkurentnosti u odnosu na one proizvedene u SAD-u.

Kako objašnjava Lisandra Flach iz Instituta ifo u Münchenu, njemački proizvodi poput automobila i strojeva našli bi se u znatno lošijoj poziciji u odnosu na američke ekvivalente, što bi moglo dovesti do pada izvoza. Osim toga, tvrtke koje su već uspostavile poslovne veze s američkim partnerima mogle bi se suočiti s ozbiljnim problemima u održavanju tih odnosa, zbog čega bi bile prisiljene tražiti nova tržišta ili premještati proizvodnju u SAD, pišu njemački mediji.

Automobilski sektor pod povećalom

Trump je u više navrata spominjao njemačku automobilsku industriju kao primarni cilj svojih carinskih prijetnji. Na predizbornim skupovima izjavljivao je da želi da 'njemački proizvođači automobila postanu američki proizvođači automobila' te da bi trebali izgraditi svoje tvornice u SAD-u. Prema podacima Udruge njemačkih proizvođača automobila (VDA), prošle godine je iz Njemačke u SAD izvezeno oko 400.000 novih vozila, što čini više od 12 posto ukupnog izvoza njemačke automobilske industrije.

Automobilski stručnjak Stefan Bratzel naglašava da bi carine predstavljale značajan pritisak na njemačke proizvođače automobila. Zbog tog pritiska mnogi proizvođači morali bi razmisliti o premještanju većeg dijela svoje proizvodnje u SAD, što bi moglo dovesti do smanjenja broja radnih mjesta u Njemačkoj. 'Carine bi bile dodatni teret za industriju već suočenu s brojnim izazovima, uključujući tranziciju prema električnim vozilima i strože ekološke standarde', dodaje Bratzel.

Srednje velike tvrtke strahuju od gubitaka

Osim velikih proizvođača automobila, srednje velike njemačke tvrtke, koje se oslanjaju na američko tržište, također su u neizvjesnosti. Jedan od primjera je Patric Burkhart, direktor srednje velike tvrtke za izgradnju postrojenja iz njemačkog Germersheima.

Njegova tvrtka s oko 100 zaposlenika godišnje izvozi 20 posto svojih postrojenja u SAD. Burkhart ističe da bi Trumpove carine mogle dovesti do drastičnog pada prihoda, što bi utjecalo na radna mjesta. 'Ako Trump provede svoje prijetnje, nećemo moći zadržati isti broj zaposlenika', izjavio je Burkhart.

Ogromni gubici za njemačko gospodarstvo

Institut za njemačko gospodarstvo (IW) procjenjuje da bi Trumpove mjere mogle koštati njemačko gospodarstvo između 120 i 150 milijardi eura tijekom njegova četverogodišnjeg mandata. To bi predstavljalo gubitak od oko četiri posto njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Samina Sultan, ekonomistica s tog instituta, upozorava da iza ovih brojki stoje radna mjesta i investicije. 'To će nas sve nekako pogoditi', naglašava Sultan.

Gubici bi bili dalekosežni jer Njemačka ovisi o izvozu, a SAD je njezino najvažnije izvozno tržište. Uvođenje carina bi ne samo smanjilo izvoz, već bi moglo izazvati domino efekt u drugim sektorima, čime bi se ugrozile mnoge tvrtke koje surađuju s izvozno orijentiranim poduzećima.

Trumpova politika: Trgovinski ratovi svugdje

Cathryn Clüver Ashbrook, njemačko-američka politologinja, ističe da su Trumpove prijetnje dio šire strategije trgovinskih ratova. On vjeruje da su zemlje poput Njemačke profitirale na račun SAD-a, koristeći otvorena američka tržišta i vojnu zaštitu. Smatra da su se saveznici 'neprimjereno obogatili' te da je vrijeme za vraćanje kontrole nad trgovinom u ruke SAD-a.

Ako ponovno postane predsjednik, Trump planira eskalirati trgovinske sukobe. Tijekom svog prvog mandata već je uveo carine na čelik i aluminij iz EU-a, Velike Britanije i Japana.

Europska unija tada je odgovorila uvođenjem carina na američke proizvode. Ponovni trgovinski ratovi između SAD-a i EU-a mogli bi dodatno destabilizirati svjetsku trgovinu i izazvati nesigurnost među poduzećima s obje strane Atlantika.