Iako su po pitanju donošenja odluka donekle ograničeni Senatom, američki predsjednici i administracija koja ih slijedi itekako određuju kojim će putem SAD krenuti. Neke od tema već mjesecima izazivaju vruće rasprave, a neke su, s obzirom na to da se radi o najmoćnijoj državi svijeta, i pod budnim okom ostatka planeta
Iako su se Donald Trump i Kamala Harris samo jednom sučelili na debati, a ranije su to učinili Trump i Biden, jasno su naznačili o kojim temama imaju različita stajališta, ali i koje su vruće teme predizborne kampanje.
Imigracija
Jedna od top tema već nekoliko godina u američkom društvu je pitanje imigracije, odnosno prvenstveno dolaska ljudi iz Meksika te zemalja Južne i Središnje Amerike. Pritom Trump ima vrlo rigorozne stavove te najavljuje najveću operaciju deportacije u povijesti SAD-a. Već je najavio povratak nekih od najkontroverznijih imigrantskih politika iz svog bivšeg predsjedničkog mandata, poput programa 'Ostanak u Meksiku', ali i zabranu putovanja za stanovnike nekih od muslimanskih zemalja. Jednako tako smatra da treba ukinuti programe koji štite osobe bez dokumenata od deportacije, želi ukinuti mogućnost dobivanja državljanstva po rođenju za djecu osoba bez dokumenata, a namjerava i nametnuti 'ideološke provjere' za imigrante.
S druge strane, Harris je iznijela plan za strože kazne ljudima koji pokušaju zatražiti azil između zakonitih graničnih prijelaza. Uhićenja zbog prelaska južne granice SAD-a dosegla su rekordne razine tijekom ranih godina Bidenove administracije, ali su se naglo smanjila otkako je proveo restrikcije u dodjeli azila. Harris je poručila da se protivi razdvajanju obitelji i podržava da se supružnicima američkih državljana koji nemaju dokumente dopusti da podnesu zahtjev za zelenu kartu.
vezane vijesti
Ekonomija
Po pitanju ekonomije, ono što Amerikance najviše zanima su inflacija i porezi. To koliko će Trump ispuniti svoje obećanje o smanjenju inflacije ovisi i o njegovu obećanju da će smanjiti troškove energije širenjem bušenja nafte i plina te deregulacijom u tom području. Uz to, Trump je bio vrlo kritičan prema visokim kamatnim stopama koje postavlja Fed u borbi protiv inflacije. Dapače, smatra da bi predsjednik SAD-a trebao imati pravo glasa u odlukama koje donosi, inače potpuno neovisan, Fed.
Kada se radi o porezima, Trump je obećao produžiti i proširiti paket njihova smanjenja, a koji je potpisao u zakonu 2017., obvezujući se smanjiti stopu poreza na dobit s 21 na 15 posto za tvrtke koje proizvode svoje proizvode u SAD-u. Također je rekao da će izuzeti socijalne beneficije, osim napojnica, od poreza na dohodak.
Što se tiče carina, Trump je predložio da one budu od 10 do 20 posto na gotovo sav uvoz, uz oštre carine od 60 posto ili više na robu iz Kine. Rekao je da će zatražiti od Kongresa ovlast da uvede recipročne carine svakoj zemlji koja ih nametne SAD-u.
Harris se nedavno složila s američkim građanima da su cijene, nakon nekoliko godina značajne inflacije, i dalje previsoke. Stoga je poručila da želi izgraditi 'ekonomiju mogućnosti', usmjerenu na srednju klasu, s programima poput poticanja stambenog razvoja, pomoći onima koji kupuju prvu nekretninu i povećanja poreznih olakšica za roditelje.
Iznoseći svoj plan porezne politike, Harris je obećala smanjiti poreze za desetke milijuna obitelji sa srednjim i niskim prihodima te podržati porezne olakšice za poduzetnike i vlasnike malih tvrtki. Ona također podupire prijedlog da se ukinu porezi na napojnice.
No Harris se protivi sveobuhvatnim carinama, ali nije protiv nekih ciljanih, poput onih na čelik i aluminij iz Kine, optužujući tu zemlju za nepoštenu trgovinsku praksu.
Pobačaj
Harris je žestoka zagovornica reproduktivnih prava. Između ostalog, kao kandidatkinja pozvala je Kongres da donese zakon kojim bi se vratila zaštita što ju je nudila presuda Roe vs. Wade, koju je Vrhovni sud poništio 2022., a zapravo je blokirala države da zabrane pobačaj prije nego što fetus postane održiv, ili oko 24. tjedna trudnoće. Harris je obećala, ako postane predsjednica, da će staviti veto na bilo kakvu zabranu pobačaja u cijeloj zemlji.
S druge strane, Trump je svojedobno podržavao pravo na pobačaj, ali to se promijenilo nakon što je postao predsjednik. Iako je koketirao s idejom da podrži njegovu nacionalnu zabranu, objavio je da podupire prava država na postupke pobačaja i da neće potpisati saveznu zabranu. Trump kaže da podržava pobačaj u iznimkama poput silovanja, incesta te ugroženog života i zdravlja žene. Protivi se tome da abortus financiraju porezni obveznici.
Tehnologija
Kada je u pitanju tehnologija, svi se još sjećaju epizode poslije nasilnog napada na Kapitol, kada su mnoge društvene mreže, poput tadašnjeg Twittera, blokirale Trumpa. Situacija se nekoliko godina kasnije ipak promijenila, a gazda nekadašnjeg Twittera, danas X-a, Elon Musk gost je na Trumpovim skupovima. Razlog je između ostalog to što je Trump sklon manjoj regulaciji društvenih mreža, ali i taj se stav mijenjao tijekom godina. Najbolji primjer za to je pitanje TikToka, za koji je Trump 2020. zatražio zabranu, što su zaustavili sudovi. Četiri godine kasnije ima svoj profil na TikToku te kritizira Bidena zbog njegove namjere da zabrani tu mrežu.
Harris je, s druge strane, podržala Bidenov prijedlog zakona kojim bi nakon izbora TikTok mogao biti zabranjen. Prema zakonu, kineski vlasnici TikToka moraju ga prodati američkoj tvrtki ili se suočiti sa zabranom. Ranije je Biden zabranio gotovo svima od četiri milijuna saveznih radnika korištenje TikToka na vladinim uređajima. Harris je nedavno poručila da, iako je zabrinuta zbog njegova kineskog vlasnika, nema namjeru zabraniti TikTok.
Umjetna inteligencija još je jedno tehnološko pitanje koje je pojavilo u kampanji. Iako se i jedna i druga strana slažu da AI donosi neke koristi, imaju potpuno drugačiji pristup rizicima uvođenja nove tehnologije. Bidenova administracija izdala je izvršnu naredbu kojom se promiče 'siguran, siguran i pouzdan' razvoj umjetne inteligencije, a Trump se obvezao poništiti ovu naredbu, i to zbog slobode govora.
Vanjski poslovi
Oči svijeta najviše su uperene na stavove koje kandidati za američkog predsjednika imaju po pitanju odnosa s drugim državama, a posebice kako razmišljaju o dvije velike ratno-političke krize u svijetu - sukobima na Bliskom istoku te ratu u Ukrajini.
Kada je u pitanju Ukrajina, SAD je pod Bidenovom administracijom bio jedan od glavnih ukrajinskih saveznika, ali i glavnih financijera njihove obrane. Harris je na tragu te politike i nekoliko puta sastala se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te smatra da bi, ako se Rusiji dopusti da prevlada u Ukrajini, to moglo ohrabriti ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge autoritarne vođe da napadnu druge zemlje.
Trump, s druge strane, tvrdi da bi rat Rusije i Ukrajine zaustavio u roku od 24 sata, no nikada nije pojasnio kako. Tijekom svog predsjedničkog mandata nastojao je ostati u bliskim odnosima s Putinom, a najavio je i da bi mogao razmisliti o načinu na koji SAD pristupa problemu u Ukrajini.
Drugo svjetsko žarište u ovom trenutku je Bliski istok, a o potpori Izraelu nijedna dosadašnja američka administracija nije mijenjala stav. U tome nema ni velike razlike između Trumpa i Harris - oboje podržavaju Izrael. Harris je pritom ipak kritizirala situaciju u Gazi nazvavši je 'humanitarnom katastrofom' te je pozvala na trenutni - ali privremeni - prekid vatre.
Trump je pak poručio da se napad Hamasa na Izrael 7. listopada nikada se ne bi dogodio da je on bio predsjednik i založio se za brz kraj sukoba. No nije detaljno pojašnjavao svoj stav i politiku prema Bliskom istoku.
NATO
Posebna tema u vanjskopolitičkim odnosima SAD-a je NATO, prvenstveno zbog Trumpova stava kojim 'diže obrve'. Dok je Harris, kao što je bio i Biden, predana NATO-u, posebice njegovoj ulozi koju ima u sukobu u Ukrajini, Trump je već prijetio da će SAD napustiti taj savez. Trumpu smeta to što neke od država, prema njegovu uvjerenju, ne troše za obranu onoliko koliko to savez nalaže te da se time izigrava Amerika, kao najjači saveznik. Trump je skeptičan i prema drugim svjetskim organizacijama, poput Ujedinjenih naroda.
