Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Darinko Bago, ekonomski stručnjak, dr. sc. Đuro Njavro, osnivač i predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i Branko Grčić, bivši potpredsjednik Vlade za gospodarstvo (SDP), gostovali su u emisiji HTV-a 'Otvoreno' te govorili o gospodarskom rastu i povećanju produktivnosti.
Hrvoje Bujanović je rekao kako Hrvatska već duži niz kvartala gospodarski raste.
- Razlozi su višestrani. Imamo skok bruto investicija u fiksnu imovinu, imamo rast osobne potrošnje koja je odraz kontinuiranih aktivnosti i mjera Vlade Republike Hrvatske. Imamo već pet paketa aktivnosti, imamo punu zaposlenost. Trenutno se kreće broj nezaposlenih oko 110 tisuća, to je 6,2%. Ali negdje na razini 100 tisuća možemo reći da je struktura nezaposlenosti u Hrvatskoj kontinuirano kroz dulji period. Imamo punu zaposlenost. To dovodi do rasta neto plaća. U trećem kvartalu imali smo rast od 6,2%, realni rast plaća. On, naravno, gura samim tim i podiže osobnu potrošnju. Sad je rast 2,8% u trećem kvartalu na razini godine, ali sezonski prilagođeno je 3%, što je uvjerljivo najviši rast u EU, rekao je.
vezane vijesti
Branko Grčić rekao je kako je treći kvartal u Hrvatskoj kvartal u kojem se događa najveći rast jer je to vrijeme srca turističke sezone i to uvijek utječe na gospodarski rast.
- Zapravo je situacija vrlo slična onome što se događalo u novim zemljama članicama upravo nakon ulaska u EU, a to je vrlo visoki rast investicija, prije svega javnih investicija. Ono što nas brine jest stagnacija privatnih investicija. Dakle, imamo već jedno dugo razdoblje, više od desetak godina praktički od početka krize, one zadnje financijske, da investicije u privatnom sektoru doslovno stagniraju, što znači da realno opadaju kada uzmete u obzir i inflaciju. I to je ono što nas mora zabrinuti. Dakle, s jedne strane imate stvaranje relativno visokih profita, ti profiti ne vraćaju se u firme, ne ulažu se u razvoj dovoljno, naravno uvijek neki ulažu, neki ne ulažu, ali u globalu se ne ulaže dovoljno i to je ono što je rizični faktor za budućnost hrvatskog gospodarstva, naglasio je Grčić. Istaknuo je i kako je najveći problem izvoz.
- Kao što znamo, najveći broj tvrtki, dakle, koje su uključene u taj robni izvoz, koji je sada pao dvadesetak posto, su proizvodne, industrijske firme i to je ono što nas treba svakako zabrinuti. Dakle, problem je prije svega na strani potražnje, ja bih rekao, s obzirom na to da su zemlje koje su tradicionalno naši partneri, poput Njemačke, Italije, Slovenije ili Austrije, tu negdje oko recesije ili su u nekakvom procesu mini recesije u svojim gospodarstvima i to sigurno ima jako veliki utjecaj i na Hrvatsku, rekao je Grčić.
Đuro Njavro osvrnuo se na privatni sektor. Rekao je da je dobar, da je prošao snažno restrukturiranje i da ono što je opstalo je vrlo žilavo i dinamično.
- Hrvatski privatni sektor je prošao vrlo snažno restrukturiranje duže od deset godina. Hrvatska je stvorila tzv. dva jednoroga. To su velike kompanije u području novih tehnologija. Kad usporedite hrvatsko stanovništvo sa stanovništvom EU, pa čak i sa stanovništvom svijeta, onda smo mi daleko u onoj maloj grupi najuspješnijih u svijetu. Ja mislim da je hrvatski privatni sektor dobar, da ono što nije dobro to nestane, a ono što ostaje to je žilavo i razvija se. Ali kad govorimo o ovih 2,8%, to je dobro, rekao je Njavro.
Očekuje da će i iduće godine biti hrvatski rast bolji od europskog prosjeka.
- Trebamo imati u vidu, imamo jednu od najviših stopa rasta bruto društvenog proizvoda, mislim da je samo Malta viša stopa od nas. Ali imamo u isto vrijeme jednu od najviših stopa inflacije u EU, to je oko 6,7% i samo je Slovačka viša od nas. To je prirodno, brzi rast i inflacija to vrlo često se sreće. Ali ono o čemu već danas treba početi razmišljati, jer na čemu se zasniva taj naš rast danas? U značajnoj mjeri na temelju državne potrošnje, na temelju potrošnje obitelji, domaćinstava, koja je jedno vrijeme bila suspregnuta u vrijeme pandemije i naravno na temelju porasta penzija i plaća i na temelju investicija koje su značajno još uvijek financirane nama dostupnim europskim fondovima. Ali još godina, dvije i presahnut će ovako obilni europski fondovi i onda se postavlja pitanje kako zadržati rast. I onda Hrvatska kao jedna mala, otvorena ekonomija, rast može zadržati samo u velikoj mjeri rastom izvoza, a tu se javljaju čimbenici na koje Hrvatska ne utječe, rekao je.
Darinko Bago rekao je kako je Hrvatska već 10-ak godina na 79. mjestu u svijetu po BDP-u, a na 21. mjestu u EU-u.
