Njemačka industrijska proizvodnja je u lipnju pala 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je gotovo stagnirala, izvijestilo je ministarstvo gospodarstva i energetike. Na godišnjoj razini pad je bio još izraženiji i iznosio je 5,2 posto.

"Nastavlja se pad aktivnosti u industriji", konstatiraju u ministarstvu, napominjući da je u cijelom drugom tromjesečju proizvodnja smanjena 1,8 posto.

Vladini ekonomisti posebno izdvajaju pad proizvodnje metala, alatnih strojeva i automobila.

Promatrano po kategorijama, najviše je smanjena proizvodnja intermedijarnih dobara, za dva posto. Najblaži je pad proizvodnje zabilježen u kategoriji potrošačkih dobara, za 1,4 posto.

Proizvodnja energije također je smanjena, za 1,6 posto, a blagi je rast, za 0,3 posto, zabilježen tek u građevinskom sektoru.

Glavni problem za njemačku industriju više nije manjak kvalificiranih radnika i opreme kao prošle godine već potražnja.

Tračak nade unio je jučer objavljeni podatak o rastu novih industrijskih narudžbi u lipnju za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Glavni je razlog bio oporavak potražnje iz zemalja izvan eurozone koje su poskočile 8,6 posto.

Iz ministarstva su ipak upozorili da unatoč sporijem padu novih narudžbi u drugom tromjesečju u cjelini, 'pokazatelji poslovne klime još ne signaliziraju da je dosegnuta točka zaokreta'.

Njemačka industrija i dalje trpi negativne posljedice strukturnih promjena u automobilskom sektoru, kontinuiranih trgovinskih sukoba i brexita, pa budućnost baš i ne zgleda ružičasto, konstatira ekonomist banke ING Carsten Brzeski.

Ekonomist Commerzbank-a Ralph Solveen kaže da industrijski podaci podržavaju očekivanja da će se njemačko gospodarstvo neznatno smanjiti u drugom tromjesečju te da će proizvodnja vjerojatno padati i u narednim mjesecima.

'Pogled na pojedine sektore pokazuje da se kriza u automobilskom sektoru nastavlja nesmetano', rekao je Solveen, dodavši da se proizvodnja automobila nije oporavila od pada uzrokovanog problemima povezanima s prelaskom prošle godine na novi standard mjerenja emisija.

'Međutim, glavni razlog ove slabosti sada je vjerojatno značajno slabija inozemna potražnja', zaključio je Solveen.

Njemačka vlada očekuje gospodarski rast u ovoj godini od samo 0,5 posto te oporavak s 1,5-postotnim rastom u 2020. godini.

Andreas Scheuerle iz DekaBanka ocjenjuje da industrijski podaci signaliziraju pad BDP-a za 0,2 posto u drugom tromjesečju nakon što je u prva tri mjeseca porastao za 0,4 posto.

Prošlog tjedna je i njemački ekonomski institut iznio prilično mračne prognoze na temelju istraživanja poslovne klime. Rezultati su pokazali da je njemačka poslovna klima u srpnju dodatno pogoršana i trenutno je najslabija u zadnjih više od šest godina.

Predsjednik Ifo instituta Clemens Fuest izjavio je da njemačko gospodarstvo plovi nemirnim vodama te da su tvrtke manje zadovoljne trenutačnom poslovnom situacijom i također gledaju s većom skepsom na budućnost.

"U sektoru proizvodnje pokazatelj poslovne klime u slobodnom je padu", kazao je Fuest, a podindeks za sektor proizvodnje robe pokazuje najveći pad od veljače 2009. godine.

Kao znak da se recesija u proizvodnji uvlači u druge sektore gospodarstva, poslovna klima također se pogoršala u sektoru usluga i trgovine, pokazali su podaci Ifo instituta. Jedino je u građevinskom sektoru optimizam porastao.

Danas objavljeni rezultati istraživanja poslovne klime instituta Ifo dodatno su podgrijale sumorne prognoze. Tako je ovo istraživanje pokazalo da su poslovna očekivanja pala s minus 2,1 boda na minus 5,7 bodova, što je najlošiji rezultat od studenoga 2012.

"Trenutno izgledi njemačke industrije nisu nimalo ružičasti", poručuje Robert Lehmann, ekonomski stručnjak Ifo instituta. "Sve više kompanija najavljuje kako namjeravaju smanjiti proizvodnju u tromjesečju pred nama. To znači da broj pesimista poprilično premašuje broj optimista, a trenutno se ne nazire kraj recesije njemačke industrije."