Procjene ne mogu biti različitije. Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) ističe: 'Njemačka je radnička zemlja' te kao kancelar Olaf Scholz, naglašava da je zaposlenih više nego ikad.

Prema trenutnim podacima Saveznog ureda za statistiku za ožujak, zaposlenih je 45,7 milijuna. Razgovor s predsjednikom udruženja poslodavaca Rainerom Dulgerom zvuči potpuno drugačije: 'Ne treba se uspavljivati iluzijom rekorda zaposlenosti. Visoki broj zaposlenih nadoknađen je kontinuiranim padom prosječnog broja radnih sati'.

Christian Sewing, izvršni direktor Deutsche Bank i predsjednik udruženja banaka, zaključuje: 'Moramo ponovno raditi više, svakako drugačije, ali i napornije.'

Izvješća ekonomskih istraživača također djeluju zbunjujuće. Institut DIW iz Berlina nedavno je naslovio studiju o tržištu rada riječima: 'U Njemačkoj ljudi rade više nego ikad.'

Nasuprot tome, Institut za istraživanje tržišta rada (IAB), izvijestio je: 'Radni sati nikada nije bilo manje, osim u korona godini 2020.' Oba izvješća odnosila su se na istu, 2023. godinu.

Kontradikcija se rješava kada se razmotri na što se pojedini brojevi odnose. Prema IAB-u, radnih sati po zaposlenoj osobi bilo je 1342 sata u 2023. godini.

To je efektivno vrijeme rada, a uzimajući u obzir prekovremeni rad s jedne strane i godišnji odmor te bolovanja s druge strane. To je pad od 0,3 posto u odnosu na odgovarajući broj za prethodnu godinu i pad od 2,2 posto u odnosu na predkorone razdoblju.

Udio zaposlenih s nepunim radnim vrijemenom bio je 39 posto u 2023. godini. Istraživač iz IAB-a ističe da to nije efekt ponegdje uvedenog četverodnevnog radnog tjedna već o pomame za fleksibilnošiću - sve više radnika želi se prilagoditi osobnoj situaciji.

Neovisno o tome koji se koncept bude slijedio, pitanje radnog vremena vjerojatno će sve više postati tema političke rasprave. Nedostatak kvalificirane radne snage smatra se najvećom kočnicom rasta i strukturnim problemom njemačkog gospodarstva.