ECB mjesečno kupuje obveznice u ukupnom iznosu do 80 milijardi eura, pri čemu podaci iz obračunskog sustava eurozone pokazuju da većina tog novca završava u njemačkim bankama i da tamo i ostaje.

Tako su u kolovozu prema podacima iz sustava Target 2 neto uplate njemačkim zajmodavcima premašile njihove doznake bankama u drugim članicama eurozone za 17,2 milijarde eura.

Od 2008. njemačka su neto potraživanja prema ostatku eurozone dosegnula 677,5 milijardi eura.

Suprotna je situacija u Italiji i Španjolskoj, čije su neto obveze u kolovozu dosegnule nove najviše razine u tri godine, od 326,9 milijardi odnosno 313,6 milijardi eura. Pritom su obveze bile više od potraživanja za 34,9 odnosno 20,5 milijardi eura.

Objašnjavajući produbljivanje neravnoteža u sustavu Target 2 u posljednje vrijeme, glavni ekonomist ECB-aPeter Praet navodi podatak da ECB kupuje 60 posto obveznica od prodavatelja u Njemačkoj, obično institucija koje nisu iz eurozone ali imaju račun u toj zemlji.

Činjenica da se novac nakon toga ne vraća u druge dijelove eurozone gdje su prinosi obično viši pokazuje da se ulagači šest godina nakon izbijanja dužničke krize još uvijek ustručavaju uložiti novac u slabija gospodarstva.

To je dodatni razlog za produbljivanje neravnoteža među bankama u eurozoni.

Njemačke banke gomilaju viškove gotovine, što im nagriza poslovne rezultate s obzirom na negativne kam