Do 30. lipnja Vlada je na prijedlog Ministarstva financija odobrila 13 jamstava ukupne vrijednosti 4,75 milijardi kuna, a pridodaju li se tome i jamstva o kojima je odlučivati Sabor, jer su dodjeljena temeljem posebnih zakona, očekivana vrijednost novih jamstava je i premašena.

Naime, prema podacima iz izvješća o izvršenju proračuna u prvih pola godine, Sabor je posebnim zakonom, povrh jamstava koje je odobrila Vlada, omogućio izdavanje dva jamstva ukupne vrijednosti 232,28 milijuna kuna. Njime su osigurana zaduženja Hrvatskih cesta kod Privredne banke Zagreb u iznosu nešto većem od 145 milijuna kuna, te zajam kod Europske banke za obnovu i razvoj od 87 milijuna kuna za projekt modernizacije infrastrukture luke Šibenik.

Jamstva koja je, pak, direktno izdala Vlada najvećim dijelom pokrivaju zaduženja brodogradišta kojima je pred privatizaciju odobreno 2,57 milijarde kuna novih jamstava kako bi se u brodogradilištima 'održao kontinuitet proizvodnje do konačnog prihvaćanja programa restrukturiranja', a od čega je najveći iznos, odnosno 796 milijuna kuna, otišao Brodosplitu.

Kako je poznato da ponuđači za kupnju brodogradilišta mahom nisu spremni prihvatiti postojeća zaduženja škverova pokrivena državnim jamstvima i taj novoodobreni iznos jamstava bi za nekoliko godina zajedno s ostatkom obveza po jamstvima mogao pasti na državni proračun, piše Poslovni dnevnik.

Usporedo s odobravanjem novih garancija brodogradilištima, država je u prvih pola godine otplatila i dio njihovih prijašnjih obveza prema bankama, koje se nisu uspjele reprogramirati. Od ukupno 571 milijun kuna obveza koje su sjele na proračun zbog prijašnjih izdanih jamstava, gotovo 400 milijuna kuna odnosi se upravo na protestirana jamstva za zaduženja brodogradilišta.

Pritom ponovo prednjači Brodosplit za koji je bankama koje su predhodnih godina kreditirali splitski škver (Zagrebačka banka, Hrvatska poštanska banka, Erste, Hypo banka) iz državno proračuna isplaćeno gotovo 164 milijuna kuna. Ukupno 100 milijuna kuna iznosila su plaćanja na temelju protestiranih jamstava za Brodotrogir, 88,7 milijuna kuna za riječki 3. maj, oko 35 milijuna kuna na ime zaduženja Kraljevice te još oko 11 milijuna kuna sa kredite BSO-brodogradilišta specijalnih objekata, piše Poslovni dnevnik.

Osim za brodogradilišta država i dalje redovito plaća obveze po neplaćenim kreditima mahom turističkih tvrtki iz portljefa Fond za privatizaciju (Hoteli Živogošće, Podgora, Jadran Crikvenica), za što se u prvih šest mjeseci moralo osigurati gotovo 70 milijuna kuna.

Prema izvješću o izvršenju proračuna ni Croatia Airlines nije bila u mogućnosti pokriti svoje kreditne obveze nego je to umjesto te kompanija učinila država koja je 'uskočila' sa 80,9 milijuna kuna.