Britansko financijsko središte City of London (u kojem se nalaze Londonska burza i središnja banka) želi da se novac što se ulaže u proizvodnju oružja označi kao ekološki i društveno prihvatljivo ulaganje.

Pokrenulo je to raspravu oko uloge tzv. ESG-a (okolišno, društveno i korporativno upravljanje) u globalnoj ekonomiji, a koja bi mogla prerasti u još jedan kulturni rat, ovaj put na vrhu financijske piramide, piše Politico.

Dok se Ukrajina na svom tlu još uvijek bori protiv Rusije, vlada Ujedinjenog Kraljevstva želi da privatni sektor pomogne u jačanju financiranja obrambene industrije te zemlje. No čelnici City of Londona kažu da postoji ogromna prepreka – ESG ograničenja – a koja mogu spriječiti da novac dođe do proizvođača oružja.

Kako kažu, rat u Ukrajini pokazuje da oružje služi obrani demokracije i društvenoj dobrobiti, stoga bi novac koji se ulaže u njegovu proizvodnju trebao dobiti oznaku ekološki i društveno prihvatljivog ulaganja.

Eksplozivna rasprava

Iako ne postoje eksplicitna pravila koja bi spriječila ulaganja u oružje, City of London traži od laburističke vlade da iskoristi svoju veliku reviziju britanske obrambene politike kako bi se otklonile sve potencijalne prepreke uime ekološki prihvatljivog ulaganja.

Kulturni rat između ljevice i desnice oko woke kapitalizma mogao bi se tako iz SAD-a preliti na Britaniju, stvarajući minsko polje za novu britansku vladu.

Na američkoj desnici ESG je naime postala prljava riječ. Republikanci se naveliko bune protiv poslovanja koje daje prednost progresivnim vrijednostima pred zarađivanjem novca.

I prethodna konzervativna vlada u Britaniji, svrgnuta na izborima u srpnju, pokrenula je to pitanje.

'Kao predstavnik britanskog financijskog sektora, iz prve sam ruke svjedočio šteti koju su 'opće' politike ESG-a napravile financiranju britanskih obrambenih tvrtki jer su se tome protivili ekoratnici', rekao je Andrew Griffith, konzervativni parlamentarni zastupnik koji je od 2022. do 2023. obašao dužnost ministra City of Londona.

'Domoljubni umirovljenici i ulagači koji su uložili svoj novac u fondove bili su užasnuti otkrićem da su neki u Cityju sabotirali tvrtke koje su temelj obrane njihove slobode od ruske invazije', dodao je.

Bivši torijevski zastupnik i bivši ministar obrane Grant Shapps kritizirao je osiguravajuću kuću Aviva u studenom prošle godine zbog njezine etičke politike ulaganja, rekavši da nema ničega kontradiktornog između ESG-a i obrambene industrije.

A o tom pitanju u travnju se izjasnilo i ministarstvo financija te je s Udruženjem za ulaganja, koje predstavlja britansku industriju fondova, reklo da su tvrtke iz sektora obrane u skladu sa standardima ESG-a te da se ulaganje u njih smatra dugoročno održivim.

Ljevica negoduje

S druge se strane britansko financijsko središte našlo na udaru kritika ljevice zbog velikih ulaganja u ekološki neprihvatljive i štetne kompanije. A takve izjave u današnje vrijeme mogu ozbiljno oštetiti ugled.

Primjerice, ovog ljeta aktivisti su osudili investicijsku kompaniju Baillie Gifford zbog njezine povezanosti s izraelskim obrambenim tvrtkama i fosilnim gorivima – pa nije mogla biti sponzor prestižnog književnog festivala. Banka Barclays također se našla pod pritiskom zbog poslovanja s izraelskom vladom. Aktivisti bi se vrlo vjerojatno žestoko opirali i pokušajima da se obrana označi kao etična.

'Uključivanje ulaganja u tvrtke koje se bave proizvodnjom oružja u ESG fondove ismijalo bi cijeli koncept', rekla je Emily Apple, medijska koordinatorica za Kampanju protiv trgovine oružjem (CAAT) za Politico, dodavši da nema ničega održivog ni etičnog u trgovini oružjem te da bismo trebali smanjivati ulaganja u taj sektor, a ne pronalaziti rupe u zakonu kako bi dioničari zaradili još više od uništavanja ljudskih života.

No laburističkoj vladi treba novac iz privatnog sektora. Novi premijer Keir Starmer obvezao se da će država izdvajati 2,5 posto BDP-a za obranu uslijed 'različitih sigurnosnih prijetnji'.

Dok potrošnja na tradicionalne vidove obrane, primjerice na avione i tenkove, dolazi izravno od vlade, privatni sektor mogao bi odigrati veću ulogu u pomaganju tvrtkama koje opskrbljuju obranu, ali čiji proizvodi imaju dvostruku namjenu te se mogu koristiti i u drugim industrijama, poput kibernetičke sigurnosti. I tu na scenu dolaze ESG ograničenja.

City je upozorio je da ograničenja ulaganja u proizvođače kontroverznih oružja, poput nagaznih mina, nuklearnog oružja ili vatrenog oružja za civile, mogu nepovoljno utjecati i na izravna ulaganja u obrambene tvrtke, kao i na sve one povezane s njihovim opskrbnim lancima.

Vlada bi trebala djelovati kako bi osigurala da nema nenamjerne destimulacije za ulaganje u obrambene tvrtke', stoji dopisu koji je City poslao vladi. 'Ključan je transparentan dijalog između vlade, obrambene industrije i privatnih ulaganja oko ESG-a i etičkih izazova za mobilizaciju privatnog kapitala', dodaje se u dopisu.

Velik novac u igri

U posljednjih pet godina održivi fondovi narasli su sa samo pet posto udjela na europskom tržištu u 2018. na 20 posto na kraju 2023., pokazuju podaci Morningstara. Krajem lipnja ove godine popeli su se na 2,4 bilijuna eura.

James Alexander, izvršni direktor Udruženja za održiva ulaganja i financije Ujedinjenog Kraljevstva (UKSIF), koje predstavlja zelene ulagače, rekao je da ne bi trebalo biti pritiska industrije ili vlade na ublažavanje ograničenja.

'Nema sumnje da globalne geopolitičke napetosti zahtijevaju snažnu nacionalnu obranu, ali vjerujemo da sloboda pri ulaganju mora ostati prioritet u zaštiti održivih ulagača', rekao je.