Ekonomski savjetnik bivše vlade, Željko Lovrinčević, smatra da bi se Vlada trebala puno više baviti rashodovnom stranom proračuna, a ne promjenama porezne politike. Prema Lovrinčeviću, hrvatski je normativni okvir poreznog sustava više-manje dobar i u tom smislu Vlada bi se trebala jače fokusirati na bolju naplatu poreznih prihoda, a usporedo s tim što više energije usmjeriti na smanjivanje rashoda i reforme.

Sličnog je mišljenja i ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, koja se zalaže za pojednostavljivanje poreznog sustava, i to širenjem poreznih osnovica, čime se smanjuje broj stopa, izuzeća i olakšica. Sugerira i pojednostavljenje procedure, posebno u doprinosima, i to uvođenjem elektroničkih prijava.

Kad su posrijedi zahvati u sustav PDV-a, koji paralelno s povećanjem stope na 25 posto predviđaju uvođenje više (nižih) međustopa, stručnjaci ističu da one ne mogu biti instrument socijalne politike, ali bi eksperiment mogao na kraju ispasti instrument porezne evazije. 'PDV je po svom učinku regresivan i najveći teret povećanja mogao bi pasti na građane slabijeg socijalnog statusa, od umirovljenika do nezaposlenih, pa bi njegov utjecaj na potrošnju mogao biti i osjetno veći nego što je to bio slučaj s kriznim porezom', izjavio je Lovrinčević za Poslovni dnevnik

Stručnjaci upozoravaju da bi porez na imovinu i dividendu mogao dodatno destimulirati investicije, a naglašavaju i dvojbene učinke s obzirom na bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i neuređenost poslovnih knjiga u Hrvatskoj. Hrvoje Zgombić većinu ideja drži nedorađenima i veoma dvojbenih učinaka. Njegov je dojam da su predlagatelji poreza na dividendu smetnuli s uma da Hrvatska ima sklopljene bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s više od 60 zemalja.

Porezni stručnjak Hrvoje Jelić smatra da porezna reforma treba krenuti od početka kalendarske godine jer je ona u većini slučajeva i poslovna i porezna godina. U vezi s novim imovinskim porezom, koji će zamijeniti komunalni doprinos, smatra da treba zahvatiti što širu bazu te da ne treba biti visok. 'Problem je način utvrđivanja porezne osnovice, odnosno hoće li ona biti utvrđena po vrijednosti nekretnine, kvadraturi ili lokaciji nekretnine. Mnogo je modela, a ne znamo za koji će se oni odlučiti. Bit će i razmjerno skupo to fer utvrditi', smatra Jelić.

Velika prepreka za uvođenje poreza na imovinu je nefunkcioniranje OIB-a i nesređene zemljišne knjige. Bez povezivanja svih imovinskih registara s OIB-om, porezna uprava u stvari ne zna što sve ljudi posjeduju. Prema procjenama stručnjaka, novi porez na imovinu teško će moći zaživjeti prije 2013. godine.