SDLSN je jedan od sindikata koji je bio uključen u radnu skupinu za izradu zakona. Kuhar nije uvjeren kako će on doprinijeti tome da plaće javnih službenika više ovise o radnim učincima nego što je to sada.

'Nažalost, javnosti se servira da je uvođenje novog platnog sustava jedini način da se to omogući iako je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Zakonom o plaćama u javnim službama još davne 2001. propisana obveza donošenja uredbi o nagrađivanju za natprosječne rezultate rada službenika i namještenika, čije obveze Vlada cijelo vrijeme ignorira. Da smo do sada donijeli uredbe o nagrađivanju, danas bismo imali dragocjeno iskustvo stvarnog utjecaja sustava nagrađivanja na kvalitetu rada i učinkovitost javne uprave', rekao je Kuhar za tportal.

Prema sadašnjim pravilima, plaću službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Uz to, službenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (inspektori, zaposleni u službi izvršenja kaznenih sankcija, carinici i drugi) za to ostvaruju poseban dodatak.

Novi zakon predviđa ukidanje dodatka od 0,5 posto za svaku godinu staža i raspoređivanje službenika u jedinstveni sustav koji čini 13 platnih razreda, od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva, unutar kojeg se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto.

Prema tvrdnjama iz Ministarstva rada, ukidanje dodatka neće oštetiti najbolje državne službenike. Predviđeno je da razlika između predloženih platnih stupnjeva ne smije i neće biti manja od dva posto, a promicanje za jedan platni stupanj (odnosno povećanje plaće za prosječno nešto više od dva posto) moguće je u slučaju jedne ocjene 'izvanredan učinak', dvije uzastopne ocjene 'učinak iznad očekivanja' i četiri uzastopne ocjene 'očekivani učinak'.

U Ministarstvu su uvjereni da će tako najboljim radnicima plaća rasti brže nego u sustavu s dodatkom za staž. Sindikati u to nisu sigurni te upozoravaju na niz problema.

'Podsjećam da je u razdoblju od 1994. do 2001. godine, kada je na snazi bio Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti, Hrvatska imala sustav platnih razreda u kojem su se službenici promicali svakih pet godina, pri čemu su ocjene imale učinak na brzinu promicanja i za to vrijeme nije bio dodatka od 0,5 posto po godini staža. Dakle sada se vraćamo modificiranom rješenju koje smo jednom već napustili', rekao je Kuhar.

On smatra kako će ukidanje dodatka od 0,5 posto pogoditi službenike na dugotrajnom bolovanju i majke na rodiljnom i porodiljnom dopustu, koji zbog izostanka iz službe neće biti ocijenjeni godinu ili dvije i bit će zaustavljeni u promicanju u plaći, što dosad nije bio slučaj jer im je staž tekao i za vrijeme bolovanja, rodiljnog i porodiljnog dopusta.

'Dakle majke će, ako se to ne promijeni ili ne kompenzira na drugi način, u novom platnom sustavu zaostajati u plaći za kolegicama, neovisno o činjenici kvalitete njihovog dosadašnjeg rada. Problem je i u tome što će se dodatak od 0,5 posto nastaviti isplaćivati u javnim službama, možda čak i u policiji, pa će plaća zaposlenih u javnim službama nastaviti rasti po stopi od 0,5 posto godišnje, dok će plaća najmanje 75 posto državnih službenika i namještenika biti zamrznuta do prvog promicanja koje se za one prosječne predviđa nakon četiri godine', istaknuo je Kuhar.

Poseban su problem, smatraju sindikati, rasponi koeficijenata u platnim razredima, prema kojima će plaće u početnim platnim razredima rasti za dva posto, dok će u višim platnim razredima raspon između dva platna stupnja iznositi i više od 10 posto, što znači da će najniže plaće ostati na sadašnjoj stopi rasta od 0,5 posto godišnje, a najviše plaće rast će daleko brže.

'Ovo će dodatno utjecati na atraktivnost slabije plaćenih poslova u državnoj službi, za koje se već sad kroz javne natječaje ne mogu osigurati potrebni kadrovi', uvjeren je Kuhar.

Prema novom zakonu, budući sustav ocjenjivanja temeljit će se na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto, a čije se ostvarenje očekuje za ostvarivanje ciljeva državne institucije.

Službenici i namještenici koji dobiju ocjenu 'minimalni učinak' nazadovat će u niži platni stupanj. Oni koji budu ocijenjeni najnižom ocjenom 'neprihvatljiv učinak - uspješnost ispod utvrđenih rezultata' izgubit će posao.

Kuhar podsjeća kako se i prije sustav ocjenjivanja temeljio na 'ciljevima', ali oni su 2011. napušteni kao problematični i nepotrebni.

'Sustav ocjenjivanja je svakako neuralgična točka zakona o čijoj objektivnosti i osjetljivosti ovisi hoće li ocjene zaista odražavati individualni doprinos službenika i namještenika ili će biti rezultat i skup fiskalnih (ne)mogućnosti i subjektivne procjene, koji će se detaljno razraditi posebnom uredbom', naglasio je Kuhar.

Zakonom se uvode i ograničenja broja osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama, tako da ocjenu 'izuzetan učinak' može dobiti najviše osam posto službenika, a ocjenu 'učinak iznad očekivanja' 17 posto službenika i namještenika, i to 'kako bi se prisilili rukovoditelji da izbjegavaju dosadašnju praksu ocjenjivanja u kojoj je vrlo velik broj službenika ocijenjen ocjenom izuzetan i primjeren'.

'To znači kako broj zaposlenika ocijenjenih ocjenama koje osiguravaju rast plaće već nakon prve, odnosno druge godine primjene zakona može biti i manji, odnosno broj zaposlenih kojima plaće neće rasti četiri godine veći od 75 posto, što otvara prostor za manipulacije sredstvima za plaće namijenjenim za nagrađivanje najboljih službenika i namještenika', mišljenja je Kuhar.

Ocjenske kvote problematične su i u situacijama kada se u nekom tijelu obavljaju poslovi koji iziskuju povećane napore većine zaposlenika, a za to mogu ocjenom biti nagrađeni samo postotkom određeni zaposlenici.

Sindikati se boje da će većina najboljih ocjena biti rezervirana za rukovodeće službenike i službenike koji već sada rade na bolje plaćenim poslovima.

'Bit će interesantno vidjeti kako će biti ocijenjeni ravnatelji i glavni tajnici u ministarstvima, kao najviše rangirani državni službenici, tj. hoće li netko od njih morati čekati četiri godine da mu poraste plaća, kao što će biti slučaj sa 75 i više posto službenika koji će biti ocijenjeni kao zlatni prosjek', zaključio je Kuhar.