'Povjerenstvo smatra da je fiskalna politika u 2022. godini bila odgovorna i primjerena, jer je omogućila snažne fiskalne poticaje kao odgovor na energentsku krizu, bez da je ugrozila srednjoročnu fiskalnu održivost, dok je snažan gospodarski oporavak odgovorno iskorišten za snažnu fiskalnu konsolidaciju', kaže se u priopćenju o zaključcima Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Povjerenstvo je u utorak raspravljalo o godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna za 2022. godinu koji je vlada usvojila 25. svibnja, te Programu stabilnosti za razdoblje 2024.-2026. usvojenom 27. travnja. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 171,7 milijardi kuna te su u usporedbi s 2021. povećani za 11,5 posto. Ukupni rashodi veći su za šest milijardi kuna ili 3,6 posto.

Povjerenstvo ocjenjuje da su s jedne strane, ostvarene referentne vrijednosti fiskalnih kriterija deficita ispod tri posto, a javnog duga ispod 60 posto BDP-a, odnosno potrebne razine njegovog smanjenja. Naglašava da je i ubuduće nužno nastaviti voditi razboritu fiskalnu politiku i pridržavati se fiskalnih pravila kroz kontrolu rasta rashoda, uz istodobno poduzimanje ključnih reformi u javnom sektoru.

Upozorava da preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu zahtijeva sagledavanje javnih financija iz perspektive poslovnog ciklusa koji snažno utječe na kretanje strukturnog deficita. Primjećuje da Vlada ni ove godine prilikom podnošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2022. nije izradila prateći izvještaj o ostvarenju fiskalnih pravila, iako Program stabilnosti i Proljetni paket Europske komisije sadrže potrebne veličine za taj izračun.