Dok svjetsko tržište rada vapi za visokoobrazovanim kadrovima kao što su programeri, revizori, marketinški stručnjaci, analitičari informacijskih sustava, web-inženjeri, hrvatski poslodavci i dalje najviše traže čistačice, prodavače, konobare, kuhare i vozače, donosi Slobodna Dalmacija. Pozivajući se na podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, navode kako su upravo to bila najtraženija zanimanja u Hrvatskoj u prošloj godini
Među akademski obrazovanim građanima najviše su se prošle godine zapošljavali ekonomisti, liječnici i informatičari. Uz njih, najlakše i najbrže do posla dolaze inženjeri strojarstva i građevine, liječnici, magistri farmacije te profesori matematike i fizike, ali i – mesari, zidari, bravari.
Iako je krajem prosinca na 'burzi rada' bilo 358.214 osoba, a među njima čak 150.980 dugotrajno nezaposlenih, brojka se krajem tjedna popela na 368.282. To znači, upozorava Slobodna Dalmacija, kako je u proteklih 20 dana posao izgubilo čak 10.068 osoba. U međuvremenu 'vojsci nezaposlenih' ponuđeno je samo 4.425 radnih mjesta.
Najviše je nezaposlenih u dobi od 25 do 34 godine, odnosno svaka četvrta osoba iz evidencije Zavoda za zapošljavanje. Istodobno je, među osobama koje traže posao, njih skoro dvije trećine sa srednjoškolskom diplomom.
Najviše je registriranih nezaposlenih osoba u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Zagrebu te Osječko-baranjskoj županiji.
Na Zavodu za zapošljavanje, a među osobama s nižom stručnom spremom, najviše je nezaposlenih čistačica, čak 22.014, među nezaposlenima sa srednjom stručnom spremom prednjačili su prodavači (30.470) i službenici (13.537), a među onima s višom stručnom spremom ekonomisti (3.717) i komercijalisti (3.094). Diplomiranih je ekonomista i dalje najviše na Zavodu za zapošljavanje – 4.368, nakon kojih slijede diplomirani pravnici (2.058) te novinari.
