To je tužna bilanca provedbe projekta poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu koji je, prema najavama prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, trebao biti jedan od temelja novog ciklusa gospodarskog rasta. Ipak, da se to neće dogoditi tako skoro, može se s popriličnom sigurnošću zaključiti iz podataka o dosadašnjem stanju provedbe tih projekata, koji su prezentirani danas u Ministarstvu graditeljstva.

Prema riječima pomoćnice ministra graditeljstva za energetsku učinkovitost Ane Pavičić Kaselj, porazni podaci posljedica su niza negativnih faktora, od birokratskih prepreka, nekoordiniranosti rada Vladinih institucija, slabe educiranosti stručnog kadra te nespremnosti građevinskog sektora, a njihov kumulativni efekt je to da se energetske obnove zgrada, iako u načelu vrlo kvalitetan projekt, u važećim tržišnim okolnostima razvijaju vrlo sporo ili su potpuno blokirani. Ti problemi vidljivi su u svim fazama provedbe projekta.

Tako su podaci o energetskoj potrošnji prikupljeni tek za svaki deseti od 8000 javnih objekata, a i znatan dio tih poslan je na daljnju obradu zbog netočnih ili nepotpunih podataka. Ipak, kada su podaci i prikupljeni, u Ministarstvu imaju problema s pronalaskom inženjera koji znaju napraviti projektne zadatke u ovom području.