Iduća godina bit će izuzetno teška s velikom brojem nezaposlenih, početak otvaranja novih radnih mjesta treba očekivati tek negdje sredinom godine, no Vlada je na to spremna te će u proračunu osigurati veća sredstva za mjere aktivne politike zapošljavanja, poručio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić s današnje tematske sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV)
Iduće godine Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), čiji su rad socijalni partneri danas pohvalili, počet će s novim načinom rada u kojem će postati 'tihim partnerom' svima koji krenu u poduzetničke vode, u proces samozapošljavanja, a i dodatno će se povećati broj javnih radova, u koje je ove godine bilo uključeno 60 posto više dugotrajno nezaposlenih, najavio je Mrsić.
Ministarstvo rada će zajedno sa socijalnim partnerima, u sklopu Nacionalnog programa reformi koji kreće s ulaskom u EU 1. srpnja, izraditi nove mjere zapošljavanja koje će biti dizajnirane prema potrebama mladih, dugotrajno nezaposlenih, osoba s invaliditetom i sl.
Također s ministarstvima obrazovanja i regionalnog razvoja intenzivno radimo na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji će biti glavni mehanizam za promjenu nepovoljne strukture nezaposlenih, kako bi obrazovni ciklus i upisne kvote bili primjereni potrebama tržišta rada, rekao je Mrsić.
Predstavnik sindikata u GSV-u Krešimir Sever upozorio je na sve gori odnos broja zaposlenih i umirovljenika, jer trenutno na 1,5 milijuna zaposlenih dolazi 1,2 milijuna umirovljenika, a kada tome dodamo najnovije podatke o 320.480 osoba na burzi rada pokazuje se da imamo više nezaposlenih i umirovljenika nego onih koji uplaćuju doprinose za osiguranje.
Sever je ocijenio da se Hrvatska u razdoblju krize nije dovoljno orijentirala na očuvanje postojećih radnih mjesta, zbog čega je od 2008. dosad zatvoreno oko 130.000 radnih mjesta u realnom sektoru. Također imamo izuzetno nisku iskoristivost obrazovanja uz rad, svega dva posto, dok su u Europi prosjeci iznad sedam posto.
Josip Budimir iz HUP-a poručio je kako poslodavci žele da HZZ više sredstava usmjeri na mjere i aktivnosti zapošljavanja jer je lani od ukupno dvije milijarde kuna čak 1,5 milijarda, odnosno više od 70 posto, potrošeno za naknade nezaposlenima.
HUP je pohvalio mjere aktivne politike zapošljavanja jer su zapuhali 'novi vjetrovi', a raduje ga Mrsićeva najava da će se provedba mjera pojednostaviti jer bi poslodavci iskoristili puno više tih sredstava ako bi pravila igra bila jasna i jednostavna, dodao je Budimir.
Ocjenjujući provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja u proteklih devet mjeseci, Mrsić je najuspješnijim proglasio mjere vezane uz javne radove, te uz rad bez zasnivanja radnog odnosa.
S druge strane, u Ministarstvu rada nezadovoljni su brojem ljudi koji su se uključili u samozapošljavanje, jer unatoč porastu od 41 posto imaju samo 651 odobreni zahtjev, kao i mjerom za očuvanjem radnih mjesta, jer je pristiglo samo 170 zahtjeva, što je zapravo jedna tvrtka.
Ministarstvo je u vezi mjera za obrazovanje nezaposlenih odlučilo 'okrenuti ploču' jer se lani pokazalo da stjecanje dodatnih vještina nije imalo nikakav utjecaj na zapošljivost 15.000 osoba koji su bili uključeni u to. Ove smo godine odlučili da ćemo financirati samo programe koji omogućavaju zaposlenost, tako da je u procesu obrazovanja bilo svega 3000 ljudi, što je 60 do 70 posto manje nego dosad, napomenuo je Mrsić.
