Tvrde kako bi i udvostručena renta bila niža od onih koje plaćaju naftne kompanije u Mađarskoj (12 posto), Sloveniji (18 posto) ili Rusiji (22 posto). Najavili su i da će zatražiti uvođenje ekološke rente, a neki su ustvrdili da će Ini razrezati naknadu za pravo služnosti cjevovoda

U Ini nisu željeli, piše Večernji list, komentirati te zahtjeve niti se upuštati u financijske kalkulacije o utjecaju povišenja rudne rente na poslovanje. Kazali su samo kako se drže zakona i uredno isplaćuju davanja.

Domokos Szollar, MOL-ov glasnogovornik u Hrvatskoj, još je lani ustvrdio da bi viša naknada ugrozila Inine investicije u istraživanje i proizvodnju te štetila i kompaniji i državi. Rekao je i da će ih lanjsko povišenje rente s 3,6 na pet posto do 2014. stajati oko 100 milijuna kuna. Država lani jest povisila rentu, ali je istodobno odustala od plana da je do 2015. godine dovede do deset posto, koliko sada traže načelnici sjevernih hrvatskih općina.

U Ini skrivaju podatke o godišnjem iznosu rudne rente, čuvajući to kao poslovnu tajnu iako je riječ o naknadi koja se plaća Republici Hrvatskoj zato što je ona vlasnik rudnog blaga. Prema neslužbenim izvorima, ukupan iznos rudne rente prije lanjskoga, travanjskog povišenja iznosio je oko pola milijarde kuna, piše Večernji list.

Ako je taj podatak točan, Ina je u posljednjih deset godina državi vađenje nafte i plina platila više od pet milijarda kuna.

Zanimljivo je i to što Ina općinama ne šalje podatke o količinama izvađene nafte na njihovu području, na što su se načelnici također požalili. U naftnoj kompaniji peru ruke tvrdeći da nisu mjerodavni za raspodjelu uplaćene naknade za eksploataciju te za prosljeđivanje izvršene uplate na lokalne i regionalne uprave.