Globalna analiza Allianza, najvećeg europskog osiguratelja, pod nazivom 'Allianzov puls rizika: prirodne katastrofe', pokazuje sve snažniji trend rasta isplata šteta nastalih kao rezultat prirodnih katastrofa diljem svijeta.

Prosječni godišnji troškovi za odštetne zahtjeve u slučaju prirodnih katastrofa porasli su za osam puta od 1970. godine (od oko 5 milijardi dolara do preko 40 milijardi u 2010. godini). Iako se čini da broj razornih prirodnih katastrofa, od potresa na Haitiju, Čileu, Novom Zelandu i Japanu, do poplava diljem Europe, Pakistana i Australije, raste iz dana u dan, glavni razlog za tako drastično povećanje odšteta nalazi se u gospodarskom rastu: raste vrijednost imovine, a gustoća stanovništva i penetracija osiguranja sve su veći, i to često u područjima visokog rizika. Takav trend sjedinjen je s brzim rastom pojedinih azijskih gospodarstava u područjima sklonima prirodnim katastrofama. Naravno, globalne klimatske promjene također su imale značajan utjecaj.

Allianzovi analitičari također su primijetili da potresi koji su proteklog desetljeća uzrokovali najveći broj žrtava nisu nužno bili oni najjačeg intenziteta. Primjerice, potres na Haitiju 2010. godine oslobodio je petsto puta slabiju energiju nego potres koji je dva mjeseca kasnije pogodio Čile, no unatoč tome, potres na Haitiju bio je znatno razorniji. Čimbenici koji utvrđuju posljedice potresa kompleksni su, a uključuju način i materijale gradnje te ozbiljnost sekundarnih efekata potresa poput cunamija, požara i nepripremljenosti.

Hrvatska se nalazi na jednom od seizmološki najaktivnijih područja u svijetu, o čemu svjedoče brojni potresi, od kojih su oni katastrofalnih razmjera zabilježeni u Dubrovniku davne 1697, u Zagrebu 1880. godine, u Makarskoj 1962. godine te u Stonu 1996. godine.

Prema riječima Sonje Miočić Maksić, direktorice Službe korporativnih komunikacija Allianza: 'Hrvatska je podijeljena u šest zona rizika, ovisno o stupnju jačine mogućih potresa, pa je premija osiguranja od potresa u Dubrovniku, koji se nalazi u trećoj zoni rizika, veća od osiguranja stana iste veličine u Zagrebu, koji se nalazi u drugoj zoni, ili Puli, koja je u prvoj zoni rizika od potresa. Naš cjenik potresa pravi razliku ovisno o tome je li zgrada izgrađena prije ili nakon 1964, jer zgrade izgrađene prije imaju doplatak na premiju. Razlog za to leži u činjenici da su se od 1964. godine, nakon velikog potresa u Skopju, u Hrvatskoj počeli primjenjivati novi propisi o gradnji.'

Iz Allianza su naveli primjer izračuna premije osiguranja nakon potresa na primjeru stana površine 70m2 izgrađenog nakon 1964. godine (iznos osiguranja: 280.000 kn, franšiza: 10 posto od štete, min. 3.000 kn, max. 40.000 kn). U Zagrebu, koji je u drugoj zoni rizika od potresa, godišnje osiguranje iznosi 179,20 kn, u Puli, u prvoj zoni rizika od potresa, godišnja premija osiguranja iznosi 76,16 kn, dok u Dubrovniku, u trećoj zoni rizika od potresa, godišnja premija iznosi 546,56 kn.