Banka je osnovana davne 1841., kada je dekretom cara Nikolaja I. uspostavljena mreža državnih štedionica. Nakon Oktobarske revolucije 1917. štedionice su nastavile s radom. Preko njih su vlasti tadašnjeg SSSR-a, između ostaloga, dijelile srećke državne lutrije te su plasirale državne obveznice građanima.

Raspadom SSSR-a u Rusiji je državna štedna banka reorganizirana u dioničko društvo, današnji Sberbank. Njezin je osnivač i većinski vlasnik Centralna banka Ruske Federacije koja drži 51 posto vlasničkog udjela. Ostale dionice u vlasništvu su ruskih i inozemnih investitora.

Na čelu je Sberbanka od 2007. Herman Oskarovič Gref, bivši ministar ekonomije i trgovine. Godinu dana nakon njegova imenovanja Nadzorni odbor donio je ambiciozan plan širenja operacija izvan Rusije s ciljem da banka postane važan međunarodni igrač.

Prvi korak u tome bila je kupnja austrijske grupacije Volksbank International u veljači 2012. što je Ruse stajalo 505 milijuna eura. Tom akvizicijom preuzeli su ukupno 295 poslovnica i više od 600.000 klijenata u Austriji, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, BiH, Mađarskoj, Srbiji i Sloveniji.

Hrvatska podružnica dio je grupacije Sberbank Europe čije je sjedište u Beču. U prošloj godini Rusi su držali oko 2,4 posto udjela na hrvatskom tržištu s 9,7 milijardi kuna aktive.

U Rusiji na Sberbank otpada gotovo trećina ukupne aktive ruskog bankarskog tržišta, a banka je ujedno i ključni kreditor nacionalne ekonomije te najveći depozitar u Rusiji.

Prema tržišnoj kapitalizaciji Sberbank se nalazi na trećem mjestu u Europi (iza HSBC-a i Banco Santander), a na svjetskoj razini nalazi se među 20-ak najsnažnijih banaka.

U prošloj godini ostvarila je 8,6 milijardi eura dobiti, uz povrat na kapital od 20,8 posto. Na korporativnim stranicama hvali se s oko 140 milijuna klijenata u više od 20 zemalja svijeta. Grupacija zapošljava impresivnih 250.000 ljudi.

Lani su se u medijima pojavile spekulacije kako se zbog ukrajinske krize i sankcija Sberbank planira povući iz Jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku. Sve se temeljilo na izjavi šefa grupacije Grefa koji je rekao kako planiraju 'zatvoriti operacije u nekim malim zemljama u regiji'. Iz banke to nisu demantirali već su poručili kako u tom trenutku 'nisu u pregovorima o prodaji Sberbank Hrvatska'.

Poslovna suradnja između Agrokora i Sberbanka počela je 2014., kada se Todorić okrenuo Rusima nakon što više na Zapadu nije mogao pronaći jeftine izvore financiranja zbog rasta duga koncerna.

Sberbank ga je velikodušno financirao uz znatno niže kamate. Potpisujući prvi kredit od 600 milijuna eura, Todorić je slavodobitno poručio kako je to 'perfektan posao za Agrokor'.

S vremenom je njegova izloženost Rusima sve više rasla. Procjena je kako ruska država preko Sberbanka drži više od 1,3 milijarde eura od ukupno 3,4 milijarde eura Agrokorova duga. Praktički je sada Todorićeva sudbina u ruskim rukama, ili bolje reći rukama Vladimira Putina.