Prije nekoliko dana Međunarodni monetarni fond (MMF) je objavio izvješće o globalnim deviznim rezervama u zadnjem kvartalu 2014. iz kojeg se može vidjeti u što ulažu centralne banke, najveći i najvažniji sudionici na financijskim tržištima, prenosi Admiral Markets, platforma za analizu valutnih tržišta
Ukupan iznos deviznih rezervi u četvrtom kvartalu 2014. iznosio je 11,60 bilijuna američkih dolara, što je nešto manje od 11,77 bilijuna, koliko su ukupne devizne rezerve iznosile u trećem kvartalu 2014.
Dva su razloga pada vrijednosti deviznih rezervi. Prvi je jačanje američkog dolara u odnosu na sve ostale svjetske valute, zbog čega se smanjuju devizne rezerve u drugim valutama. Drugi razlog je interveniranje na deviznom tržištu u sklopu kojeg su neke centralne banke (kao što je ruska centralna banka) potrošile dio deviznih rezervi pri sprečavanju slabljenja vlastitih valuta.
Budući da neke zemlje, kao što je Kina, objavljuju podatke samo o visini ukupnih deviznih rezervi, ali ne i o njihovoj strukturi, ne može se znati točan postotak udjela pojedinih valuta u ukupnim svjetskim deviznim rezervama, no iz strukture deviznih rezervi onih zemalja koje objavljuju strukturu deviznih rezervi može se vidjeti da je ponovno porastao udio američkog dolara, a pao udio eura.
U odnosu na treći kvartal, u četvrtom kvartalu 2014. udio američkog dolara je porastao sa 62,4 posto na 62,9 posto dok je udio eura pao s 22,6 posto na 22,2 posto. Udjeli japanskog jena (4,0 posto), britanske funte (3,8 posto), kanadskog (1,9 posto) i australskog dolara (1,8 posto) te svih ostalih valuta zajedno (3,1 posto) ostali su nepromijenjeni.
Pad udjela eura i porast udjela dolara ukazuje na značajno prelijevanje kapitala iz Europe u SAD, što se moglo očekivati na temelju osjetno bolje ekonomske situacije u SAD-u.
Dodatan porast udjela američkog dolara na već visokih 62,9 posto je još jedan dokaz da je američki dolar i dalje daleko najvažnija svjetska valuta, i još dugo niti jedna druga valuta neće ugroziti taj status. To se posebno odnosi na kinesku valutu, u kojoj rijetko koja ozbiljna institucija na svijetu želi držati vlastiti kapital jer joj vrijednost ne ovisi o realnoj ponudi i potražnji nego o političkoj odluci kineskih vlasti.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će udio dolara u deviznim rezervama u idućem izvješću (za prvi kvartal 2015) još porasti, a udio eura dodatno pasti, jer je u tom periodu dolar dodatno ojačao u odnosu na sve ostale valute.
Također smatraju da će američki dolar i dalje jačati jer je gospodarska situacija u SAD-u odlična (stopa nezaposlenosti je niskih 5,5 posto) dok Europa i dalje grca u problemima te je tek nedavno pokrenula program ubrizgavanja novca u financijski sustav od kojeg se očekuje poboljšanje situacije.
Osim gospodarskih problema, na dodatan pad vrijednosti eura može utjecati i eventualni izlazak Grčke iz eurozone te dodatno zaoštravanje odnosa s Rusijom. Postoji realna mogućnost da će tokom godine američki dolar barem nakratko postati jači od eura.
