Janafov naftni terminal u luci Omišalj sustavom cjevovoda povezan je s najvećim Molovim rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj. Trenutno Mađari ne dobavljaju naftu tim pravcem već preko ruskog naftovoda Družba. Ali u slučaju da ne postignu dogovor o cijeni sa ruskim dobavljačima Janaf im je jedina alternativa.

Zbog toga, mišljenja je Umićević, Mol ima dobar interes za ulaza u vlasničku strukturu Janafa kako bi ostvario utjecaj na njegovo poslovanje

Slične razloge imaju i Rusi čije su rafinerije u Novom Sadu i Pančevu, u rukama Gazproma te u Bosanskom Brodu, vlasništvo Zarubežnjefta, također povezane s Omišljem.

Ipak, postavlja se pitanje koliko će Mol ili ruske kompanije moći stvarno utjecati na poslovanje Janafa jer će, ako se i odluče na kupnju, kontrolirati manjinski paket dionica.

Trenutačno Republika Hrvatska izravno ili neizravno drži gotovo 84 posto vlasničkog kapitala. Kad prenese predviđenih 10,66 posto Umirovljeničkom fondu njezin udio će pasti ispod 75 posto što joj garantira da će i dalje moći samostalno donositi važnije odluke.

Međutim, Umićević upozorava na činjenicu da pad udjela države u vlasničkoj strukturi Janafa ispod 75 posto znači da Hrvatska više ne bi imala odlučan utjecaj u Skupštini tvrtke

'Donošenje svih strateških odluka u kompaniji moglo bi biti uvjetovano postizanjem dogovora s novim stjecateljima dionica', ukazuje Umićević.

Zakon o trgovačkim društvima, naime, predviđa da se prilikom glasanja o strateški važnim stvarima za dionička društva – to su na primjer promjena sjedišta kompanije, izmjena statuta, odluka o prestanku poslovanja ili odluka o smanjenu temeljnog kapitala – traži ne obična većina već 75 posto glasova dioničara.

Zbog toga što će Hrvatska izgubiti apsolutnu prevlast u Janafu Umićević smatra da je odluka Vlade o prijenosu dionica izuzetno loša. Osim toga, upozorava na još jedan problem.

'Janaf kao transporter i skladištar nafte ima suprotni poslovni interes od svojih korisnika. U interesu je Janafa da postigne što više cijene svojih usluga kako bi ostvario što bolji poslovni rezultat, a s druge strane Ina/Mol kao i Gazprom i Zarubežnjeft, žele postići nižu cijenu kako bi  ostvarili što bolji rezultat. Stoga i u tom kontekstu prijenos dionica smatram potencijalnim sukobom interesa, opet potencijalnom štetnom za Hrvatsku', objašnjava Umićević.

Na pitanje tportala kako će se promjena vlasničke strukture odraziti na njihovo poslovanje iz Janafa nam je odgovoreno kako Uprava ne može to komentirati jer to nije u njezinoj nadležnosti.

Na čelu Uprave od 2008. nalazi se HSS-ovac Ante Markov koji je trenutačno zaokupljen velikim investicijskim ciklusom pokrenutim prije nekoliko godina vrijednim više od milijardu i pol kuna. Najveći dio od toga otići će na gradnju novih spremnika za sirovu naftu u Omišlju.

Kako im padaju prihodi od temeljne aktivnosti transporta zbog toga što rafinerije traže sve manje količine nafte ideja Markova je da Janaf uđe na tržište derivata. Početkom godine izišao je s projektom gradnje Jugoistočnog europskog produktovoda. Riječ je o novom cjevovodu koji bi naftne rafinerije izravno povezao s potrošačima u široj regiji.

Markov je tada smatrao da širenje Janafa prema derivatskom biznisu zahtjeva dokapitalizaciju kako bi se namaknula potrebna sredstva. Nadao se novcu mirovinskih fondova, ali i privlačenju strateškog partnera.

Odluka Vlade da deset posto dionica prenese na Umirovljenički fond mogla bi sada odgoditi te planove jer bi dokapitalizacija, i traženje strateškog partnera, barem preko javne ponude značila dodatno raspršivanje vlasničke strukture Janafa.