Gotovo dva Rolls Roycea mogu se kupiti za cijenu jednog stroja za vađenje i čišćenje šećerne repe. Stigao je on na pistu Sportske zračne luke Osijek - Čepin.

'To je najskuplji izložbeni eksponat na ovom Farm Showu, a cijena mu je 550.000 eura, odnosno oko četiri milijuna kuna. U pravilu, bez fondova EU-a kupaca i nema, jasno, zbog cijene. S obzirom na prošlogodišnji natječaj za šećernu repu, prodano je šest takvih strojeva', kaže Adam Dominković, voditelj prodaje u Poljoopskrbi.

Ministarstvo poljoprivrede prošle godine otvorilo je natječaje vrijedne približno 500 milijuna eura, a ove se očekuje njihova vrijednost od 400 milijuna.

Time će se, kako je prilikom otvorenja ovoga sajma podsjetio ministar Tomislav Tolušić, zaključiti trenutno financijsko razdoblje, a natječaji iz novoga razdoblja kreću od iduće godine.

'Ponuda je iznad očekivanja, ali i platežne moći 99 posto hrvatskih poljoprivrednika. Ovdje je 1000 eura sitan novac, gotovo se za to ništa ne može kupiti. Sa 100 tisuća eura pa naviše već se nešto može. To su strojevi koji zaista toliko vrijede jer se njima može puno napraviti', govori Matija Brlošić, član Uprave Hrvatske poljoprivredne komore, koji je stigao u razgledavanje poljoprivredne mehanizacije. Priznaje da je već nešto kupio, ali bez europskog novca je teško.

'Europski fondovi favoriziraju stočarstvo i otežane uvjete gospodarenja, a mi ratari, koji se nalazimo izvan tih područja, gotovo i ne možemo proći na tim natječajima', objašnjava ovaj nekadašnji seljački vođa.

Tržište poljoprivredne mehanizacije se, smatraju organizatori ovoga sajma, oporavlja, ali je problem niska osnova, kako kaže Darko Aračić, predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije, s koje se krenulo, pa su i 'brojke novoregistriranih traktora još uvijek ispod onih kakve bi trebale biti'.

Činjenicama to potkrepljuje ministar poljoprivrede, navodeći kako se prije godišnje prodavalo oko 200 traktora, a lani ih je prodano oko 1200, dok je prodaja u prva tri mjeseca ove godine skočila za 50 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ocijenio je da je to najvećim dijelom zahvaljujući mjerama Programa ruralnog razvoja jer se, u dobrom dijelu tih mjera, ulaže u mehanizaciju.

'Zadnje smo kupili prskalice i podrivač prošle godine, ali želimo uzeti još neki malo veći traktor, pa bi to onda bilo to. Skupo je, pogotovo ako se ide na novi stroj', kaže baranjski ratar Andrija Zadravec iz Petlovca koji 20 godina ima svoje obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo. Obrađuje oko 110 hektara zemlje.

'Stoke nemamo, čisti sam ratar, a na zemlji kombiniram uljanu repicu, pšenicu, pivarski i stočni ječam, kukuruz i suncokret - to su nam glavne kulture', objašnjava ovaj ratar.