PROMJENE U POSLJEDNJI TREN

Ovo su najveći dobitnici i gubitnici Marićeva proračuna

10.03.2016 u 13:00

Bionic
Reading

Državni proračun za ovu godinu doživio je znatan broj promjena u odnosu na projekciju koju je vlada Tihomira Oreškovića predstavila krajem veljače. Proračun je u desetak dana nabujao za po dvije milijarde kuna na prihodovnoj i na rashodovnoj strani, a promijenili su se i budžeti pojedinih ministarstava

Ukupni rashodi države ove će godine iznositi 118,9 milijardi kuna te su gotovo dvije milijarde kuna viši u odnosu na projekciju. Rashodi za zaposlene u proračunu, a u odnosu na projekciju, povećani su za 400 milijuna kuna. Znatno je smanjen iznos subvencija – sa 7,2 pale su na 6,1 milijardu kuna.

Pomoći za inozemstvo i unutar države porasle su, pak, s 12,2 na 13,7 milijardi kuna ili milijardu i pol kuna. Materijalni rashodi trebali bi biti veći 93 milijuna kuna te iznositi 11,3 milijarde kuna, dok su financijski rashodi ostali gotovo nepromijenjeni na 11,1 milijardu kuna.

Tko su najveći gubitnici

Prema korisnicima, tj. ministarstvima i ostalim tijelima, najveći gubitnici proračuna bili bi resori financija, obrane, znanosti, obrazovanja i sporta te rada i mirovinskog sustava, dok bi najveći dobitnici bila ministarstva zdravlja, unutarnjih poslova, poduzetništva i obrta, gospodarstva, poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode, pomorstva, prometa i infrastrukture.

Prijedlogom proračuna, za Ministarstvo financija planiran je iznos od 37,5 milijardi kuna što je 6,9 milijardi kuna ili 15,6 posto manje nego je bilo planirano prošle godine.

Ministarstvu obrane, kojem je planiran iznos od 4,02 milijarde kuna, proračun se u odnosu na prošlogodišnji plan smanjuje za 372 milijuna kuna, odnosno 8,5 posto.

Za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava proračunom je predviđen iznos od 41,8 milijardi kuna što je 102 milijuna kuna ili 0,2 posto manje u odnosu na prošlogodišnji plan.

Za 0,5 posto planirano je smanjenje proračuna Ministarstva socijalne politike i mladih koje treba dobiti 4,7 milijardi kuna ili 25,7 milijuna kuna manje nego je bilo planirano 2015. godine.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ove je godine u proračunu planirano s iznosom od 13,8 milijardi kuna što je 158,1 milijun ili 1,1 posto manje od plana za prošlu godinu, dok će Ministarstvo pravosuđa raspolagati s ukupno 2,3 milijarde kuna što je u odnosu na prošlogodišnji plan smanjenje za 135,3 milijuna kuna ili za 5,6 posto.

S iznosom od 938,3 milijuna kuna predviđenih za Ministarstvo branitelja, proračun tog resora smanjuje se za 34 milijuna ili 3,5 posto.

Za više od deset posto ove se godine smanjuju proračunske projekcije za resore vanjskih i europskih poslova te turizma. Tako je na stavkama Ministarstva vanjskih i europskih poslova planiran ukupni iznos od 602,8 milijuna kuna što je 89,9 milijuna kuna ili 13 posto manje nego je planirano 2015. godine, a Ministarstvu turizma proračun bi bio smanjen za 15,4 posto, na 171,6 milijuna kuna (31,1 milijun kuna manje nego prošle godine).

Profitiralo zdravstvo, MUP, poduzetništvo i Bleiburg

Među resorima za koje je ove godine predviđeno više novca nego lani najveće se povećanje u apsolutnom iznosu očekuje kod Ministarstva zdravlja. Ovogodišnji proračun za to ministarstvo predviđa iznos od 9,05 milijardi kuna što je 1,3 milijarde kuna ili 17 posto više nego je bilo predviđeno za prošlu godinu.

Proračun Ministarstva unutarnjih poslova iznosit će 5,08 milijardi kuna što je 307,6 milijuna kuna ili 6,5 posto više nego je bilo planirano prošle godine.

Povećanje za više od 300 milijuna kuna, u odnosu na prošlogodišnji plan, mogu očekivati i Ministarstvo poduzetništva i obrta, kod kojeg je planiran ukupni iznos od 1,2 milijarde kuna što je 378 milijuna kuna ili čak 44,2 posto više nego je bilo planirano 2015. godine, Ministarstvo gospodarstva s predviđenih 1,8 milijardi kuna dobilo bi 359,8 milijuna kuna ili 24,2 posto više.

Visok postotni rast, za 32,5 posto ili za 312,2 milijuna kuna, predviđen je i kod Ministarstva zaštite okoliša i prirode kojem je proračunom predviđeno ukupno 1,3 milijarde kuna.

Za resor poljoprivrede proračun je namijenio 6,8 milijardi kuna što je povećanje za 3,7 posto ili 245,3 milijuna kuna više nego 2015. godine, dok s rastom proračuna za 4,8 posto može računati Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Ukupni proračun tog ministarstva planiran je u iznosu od 6,1 milijardu kuna što je 277,6 milijuna kuna više.

Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja u ovoj je godini namijenjen iznos od 944,4 milijuna kuna što je 103,7 milijuna kuna ili 12,3 posto više nego lani, a porast za 20,2 posto, na 916,7 milijuna kuna, može očekivati i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. U apsolutnom iznosu proračun tog ministarstva raste za 154,2 milijuna kuna.

Među dobitnicima proračuna je i resor uprave kojem je s ukupnim iznosom od 373,2 milijuna kuna predviđeno povećanje za 48,9 milijuna kuna ili za 15,1 posto.

S otprilike istim proračunom kao što je bilo planirano i lani je Ministarstvo kulture, za koje je ove godine predviđeno 923,9 milijuna kuna ili 418 tisuća kuna manje nego lani. Zanimljivo, proračunom za 2016. previđen je trošak od 500.000 kuna za obilježavanje Bleiburške tragedije.

Predsjednici manje, Vladi više, u plusu i vjerske zajednice

Otprilike na prošlogodišnjoj razini, odnosno s blagim padom, za 0,2 posto ili za 250 tisuća kuna, planiran je proračun Hrvatskog sabora koji ukupno za ovu godinu iznosi 131,5 milijuna kuna.

Proračun Ureda predsjednice Republike Hrvatske planiran je sa smanjenjem za 6,1 posto i ukupno iznosi 38,6 milijuna kuna. Proračun Vlade, pak, uvećan je za 4,2 posto, na 291,3 milijuna kuna.

Zanimljivo, proračun Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama porastao je 48 puta, s 457.300 na 20,5 milijuna kuna, a proračunom je previđena i isplata 20 milijuna kuna potpore vjerskim zajednicama koje u proračunu za 2015. godinu nije bilo.