Zakletvom položenom u utorak na čelo američke agencije koja nadzire rad više od pet tisuća tamošnjih banaka imenovana je Jelena McWilliams, Beograđanka koja je još kao osamnaestogodišnjakinja emigrirala u Sjedinjene Američke Države. McWilliams je krajem prošle godine kandidirao američki predsjednik Donald Trump, a nakon što je krajem svibnja dobila i potvrdu Senata, ovih dana završena je procedura kojom je McWilliams zasjela na čelo Federal Deposit Insurance Corporationa (FDIC).

FDIC je svojevrsni pandan našoj Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Bavi se osiguravanjem štednih depozita, nadzorom banaka, a ima i ulogu svojevrsnog stečajnog upravitelja za propale banke. Ta je agencija osnovana još 1933. godine, a prema posljednjim podacima, neto dobit u više od 5600 banaka, čijim štedišama FDIC osigurava ušteđevinu, samo u prvom tromjesečju ove godine iznosila je čak 56 milijardi dolara.

Jelena Obrenić rođena je 1973. u Srbiji i, prema pisanju The Wall Street Journala (WSJ), u SAD je stigla u sklopu programa srednjoškolske razmjene 's 500 dolara u džepu u trenutku kad su Jugoslaviju zahvatili konflikti koji će razoriti državu'. Odrasla je 'gledajući 'Dallas' i 'Dinastiju', što joj je dalo uvid u život u SAD-u, i osjećala je da je rođena s krive strane željezne zavjese', dodaje WSJ. Nakon završetka srednje škole Jelena je nastavila obrazovanje na poznatom kalifornijskom Sveučilištu u Berkeleyju, na kojem je diplomirala političke znanosti, a nakon toga je na pravnom fakultetu istog sveučilišta stekla titulu pravnice.

Na početku karijere bavila se korporativnim pravom za tehnološke kompanije u pravničkoj tvrtki Morrison & Foerster u Palo Altu u Kaliforniji, da bi kasnije prešla u Hogan Lovells u Washington. Pozivajući se na izjave njenih prijatelja, WSJ piše da je McWilliams oduvijek željela raditi na nekoj od pozicija koje imenuje američki predsjednik.

Pravničku karijeru nastavila je u javnoj upravi 2007. godine, kad je prešla u Federal Reserve, američku verziju središnje banke. Politici se dodatno približila 2010., kad je postala savjetnicom u odborima američkog Senata, gdje je radila šest godina. Na čelnu poziciju FDIC-a došla je ponovo iz korporativnog sektora jer je od početka 2017. do svibnja ove godine bila glavna tajnica i šefica pravnih poslova za banku Fifth Third Corp.

Prema pisanju američkih medija, McWilliams je proteklo desetljeće provela strpljivo u sjeni gradeći karijeru kao savjetnica republikanskih zastupnika. Radila je na zakonskim prijedlozima koji su trebali olabaviti stroga pravila za financijske institucije koja je nakon financijske krize uvela vlada predsjednika Baracka Obame. Sadašnji predsjednik Trump upravo je borbu protiv stroge regulative postavio kao jedan od glavnih stupova svoje politike.

WSJ je lani Jelenu McWilliams opisao kao 'tihu silu koja godinama oblikuje politiku republikanaca prema bankovnoj industriji'. Samohrana majka kćeri, koja je u međuvremenu i roditelje preselila u SAD, McWilliams bi na čelu FDIC-a trebala provesti idućih pet godina. Na šefovskoj poziciji smijenila je Martina Gruenberga, a on je predsjednik FDIC-a postao krajem 2012. McWilliams je prilikom imenovanja izjavila kako je 'čast i privilegija' stići u FDIC te da se 'veseli bliskom radu' s članovima vijeća koje vodi agenciju. Zahvalila je i Gruenbergu na njegovoj 'predanosti i vodstvu'.

Kao i DAB u Hrvatskoj, FDIC u SAD-u osigurava štednju tamošnjih građana u slučaju propasti banaka. Od 2008. godine iznos osiguranog depozita je 250.000 dolara (u Hrvatskoj je osigurana protuvrijednost od 100.000 eura). Uz osiguranje depozita i njihovu isplatu u slučaju da neka od banaka propadne, FDIC vrši poslove nadzora, kao i poslove stečajnog upravitelja.

Agencija tako ima izravan nadzor nad poslovanjem gotovo 3700 banaka, a za dodatnih dvije tisuće, čiji nadzor formalno potpada pod ingerenciju drugih institucija, FDIC vrši pomoćnu ulogu u superviziji. U toj svojoj ulozi FDIC izrađuje listu potencijalno problematičnih banaka, na kojoj su se krajem ožujka nalazile 92 banke, što je najmanji broj još od prvog tromjesečja 2008. godine. U razdoblju neposredno nakon financijske krize s kraja prošlog desetljeća ta je lista u pojedinim trenucima brojala i više od 800 banaka.

U ulozi stečajnog upravitelja FDIC se javlja prilikom propasti manjih, lokalnih američkih banaka. Nakon što od ovlaštenih regulatora dobije odobrenje FDIC preuzima upravljanje i u najvećem broju slučajeva propalu pripaja nekoj drugoj, zdravijoj banci na način da joj se prebace štedni depoziti i dio imovine, dok se određeni dio imovine može naći na aukcijama.