Otkako je Rusija 24. veljače prošle godine izvršila ničim izazvanu i neopravdanu invaziju na Ukrajinu, EU je uveo niz sankcija bez presedana protiv Rusije. U pripremi je sada i još oštriji, deseti paket sankcija koji bi trebao u konačnici još više oslabjeti ruski vojni aparat. No europske sankcije Rusiji imale su i negativan utjecaj na samu Europu. Energetska kriza bacila je mnoge građane na rub siromaštva. O tome kakav je socio-ekonomski učinak imala invazija na EU i kako EU može smanjiti negativne posljedice rata raspravljalo se na panelu u organizaciji Europskog parlamenta
Sankcije koje bi trebale osigurati da Rusija snosi ozbiljne posljedice te tako onemogućiti sposobnost za daljnju agresiju promijenile su i gospodarsku sliku Europe. Europa je shvatila da je tranzicija prema energetskoj neovisnosti nužna, ali tijekom te tranzicije nažalost ispaštaju mnogi građani. Rast cijena energenata povukao je sa sobom i cijene ostalih proizvoda i usluga. Na panelu u organizaciji Europskog parlamenta Cristian-Silviu Buşoi (EPP), šef Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Margarida Marques (S&D), zamjenica šefa Odbora za proračune razgovarali su o tome što EU može napraviti da smanji negativan socio-ekonomski učinak ruske invazije i uvedenih sankcija.
Margarida Marques je istaknula kako EU mora prije svega mora biti svjestan da se siromaštvo unutar Unije povećava. 'Javni dug se povećava, kao i siromaštvo, a pored toga moramo voditi i računa o ljudima iz Ukrajine koji su izbjegli od rata na teritorij EU-a', ističe Marques. 'Prvo smo uvjerili Parlament i Komisiju da da prostora zemljama članicama u okviru Nacionalnog plan otpornosti i oporavka, kako bi se zemlje mogle adaptirati i reagirati na utjecaj rata', istaknula je.
vezane vijesti
Druga vrlo važna stvar je, dodaje, potpuna promjena europske energetske paradigme. Sve se više radi na promociji energetske autonomije, ali i zelene i obnovljive energije. Kako kaže, odgovor na novonastalu situaciju mora biti nešto drukčiji od odgovora na covid-krizu koji je podrazumijevao kombinaciju monetarnih i fiskalnih politika. 'Sad imamo situaciju da je Europska središnja banka povećava kamatne stope kao odgovor na inflaciju, pa su nužne druge mjere', ističe i dodaje da sad nekako moramo kompenzirati učinak porasta kamatnih stopa na građane, a tu EU još nije napravio dovoljno.
Busoi ističe da je energetska kriza zapravo započela nešto prije invazije, pa se onda samo ubrzala nakon invazije na Ukrajinu. 'Pored rasta cijena, EU se suočio i s mogućom nestašicom energije. No u vrlo kratkom roku smo uspjeli spojiti ukrajinsku i moldavsku energetsku s europskom. Zabranili smo uvoz ruskog ugljena, sirove nafte i naftnih derivata u većini zemalja članica', kaže Busoi.
Ističe da je EU ovisnost o ruskom plinu od 40 posto početkom prošle godine do kraja godine smanjio na devet posto. Naglasak je stavljen i na energetsku učinkovitost. Do 2030. cilj je EU-a koristiti 45 posto svoje energije iz obnovljivih izvora. Ističe da je sada energetska situacija dobra, da imamo dovoljno rezervi, ali s obzirom na to da nam je na ruku išla dosad blaga zima, trebamo raditi na pripremi i za sljedeću zimu.
Marques naglašava da EU pored direktne pomoći građanima putem nacionalnog plana oporavka, mora više ulagati u održiviju nekretninsku industriju. EU podupire nacionale vlade u pomoći svojim građanima, ali kako objašvanja, potrebna je revizija MFF-a kako bi se još bolje reagiralo na situaciju. 'Budžet je prihvaćen 2020., dakle prije rata, neki budžeti su već na nuli, poput onoga iz kojeg crpimo novce za pomoć Ukrajincima koji su izbjegli u EU. Moramo naći novi način kako ćemo financirati taj fond i dati konkretne odgovore građanima.
Busoi pak smatra da je po pitanju energetskih sankcija potrebna još veća odlučnost, ali da one jesu oslabile Rusiju. Neke zemlje sad jesu u teškoj energetskoj situaciji, a neki, poput Mađarske igraju političku igru. 'Trebaju nam reforme, ova kriza nam je pokazala da moramo biti spremni reagirati na volatilne cijene i mehanizme umjetnog dizanja cijena. Dakle tu su novi mehanizmi kojima EU može intervenirati u tržište plina, a sad gledamo u smjeru tržišta električne energije i obnovljivih izvora', objašnjava Busoi te ističe kako će Komisija svoj novi prijedlog dati sredinom ožujka kad će biti predstavljen i 'NET ZERO' industrijski plan.
Marques je iskazala bojazan zbog činjenice da se bliže novi izbori u Europskom parlamentu jer nije sigurna može li EU biti predana rješavanju problema na jednakoj razini. Na pitanje tko će platiti obnovu Ukrajine i treba li Rusija zapravo snositi troškove Marques kaže da će međunarodne organizacije morati pronaći prikladno rješenje za obnovu Ukrajine, a jedna od mogućnosti je i da se potrebni novac mobilizira iz Rusije.
Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.
