Rasprava u okviru Europskog zelenog plana, koji je pokrenula novoizabrana Komisija, podudara se s hrvatskim predsjedanjem i ono će obilježiti naših šest mjeseci u pogledu zakonskih aktivnosti na razini Vijeća, rekao je Plenković, na konferenciji koju su organizirali Jutarnji list i PwC Hrvatska.

Premijer je pritom istaknuo da će uloga Hrvatske biti ključna u poticanju rasprave i postizanju dogovora među državama članicama o novom ambicioznom smjeru Europske unije prema klimatskoj neutralnosti.

"Kada gledate današnju europsku političku kartu, zelena ekonomija, pitanje klimatske neutralnosti polako postaje dominantno pitanje svih politika i svih društava zapadnih država članica. Munjevito će se isti procesi odvijati i u Hrvatskoj. Stoga je važno i za političke stranke da preuzmu vodstvo u ovim temama", rekao je Plenković.

Istaknuo je kako se Europski zeleni plan sastoji od 47 ključnih mjera, koje će se postupno usvajati. Mnoge od njih odnose se na energetiku, dekarbonizaciju, poticanje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti te razvoj novih tehnologija.

Europska komisija prošloga je tjedna predstavila plan ulaganja za Europski zeleni plan. "Njime će se u sljedećih deset godina mobilizirati najmanje bilijun eura, dakle tisuću milijardi, ulaganja na području zaštite okoliša i klime. To je investicijski stup Zelenog plana", rekao je Plenković.

Komisija je predložila da se u narednom sedmogodišnjem razdoblju udio proračuna namijenjen rješavanju klimatskih promjena i zaštitu okoliša podigne s 20 na 25 posto. U idućih deset godina u tu svrhu mobiliziralo bi se čak 503 milijarde eura, čemu bi se pridodalo 114 milijardi eura nacionalnog sufinanciranja za ekološke projekte, istaknuo je premijer.

Plan ulaganja, dodaje, uz osiguranje financiranja, podrazumijeva i stvaranje pogodnih uvjeta i davanje poticaja za održiva ulaganja kroz izradu zelenoga proračuna i zelene javne nabave, predviđa se i pojednostavljenje postupaka za odobravanje državne potpore za regije u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju.

Dio tog plana je i Mehanizam za pravednu tranziciju, koji će u razdoblju koje obuhvaća Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027., koji se upravo pregovara, mobilizirati 100 milijardi eura, rekao je Plenković.

Taj će Mehanizam obuhvatiti tri glavna izvora financiranja - Fond za pravednu tranziciju, za koji će se izdvojiti 7,5 milijardi eura, program InvestEU s predviđenim ulaganjima do 45 milijardi eura, a treći je instrument za kreditiranje, uz uključivanje Europske investicijske banke, s mogućnošću dodatnih ulaganja u iznosu od 25 do 30 milijardi eura.

Plenković je istaknuo i da Hrvatska, kao zemlja velikih prirodnih bogatstava, prepoznaje važnost ambicioznog europskog zelenog plana.

U tom su planu istaknuti ciljevi koji su već velikim dijelom obuhvaćeni Strategijom energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom do 2030. godine.

"S jedne strane naglasak je na sigurnosti opskrbe energijom, a s druge strane jasno je opredjeljenje za održiv energetski razvoj, smanjenje potrošnje i emisije stakleničkih plinova", rekao je.

Kad je riječ o sigurnosti opskrbe veliki se značaj pridaje diversifikaciji, pri čemu je premijer izdvojio nekoliko strateških energetskih projekata - LNG-terminal na Krku, Plinacrov prateći sustav otpremnih plinovoda, Jonsko-jadranski plinovod, izgradnju novog skladišta plina u Grubišnom Polju, nedavno u rad puštenu prvu kompresorska stanica na hrvatskom plinskom transportnom sustavu u Velikoj Ludini, projekte povezivanja hrvatskog plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih zemalja, energane i kogeneracijska postrojenja na biomasu te vjetroelektrane.

"Prednost razvijanju energetskih potencijala treba dati onim izvorima kojih Hrvatska ima najviše. A potencijala ima puno, što se odnosi prije svega na vjetar, sunce i geotermalne izvore", poručio je premijer.