U uvodnom izlaganju istaknuo je dobru suradnju s Udrugom gradova i njenim predsjednikom Željkom Turkom te je govorio o tome što je sve hrvatska vlada učinila da umanji posljedice krize na gospodarstvo i životni standard građana i što u budućnosti namjerava činiti. Kontekst izlaganja stavio je u širi globalni okvir od posljedica pandemije koronavirusa do ruske agresije na Ukrajinu, te rješavanju energetske krize.

'Važno je da ste stavili u fokus digitalnu transformaciju i borbu protiv klimatskih promjena, glavne teme koje trebaju biti u budućnosti temelj razvoja i konkurentnosti te svega onoga što drži korak s industrijom 4.0 i kao država i kao društvo. Živimo u okolnostima u kojima je važna suradnja svih razina vlasti i mislim da je suradnja koju imamo dokaz da to dobro činimo', rekao je Plenković te govorio o proračunu za 2023. i utjecaju ulaska Hrvatske u Schengen što će biti poluga dugoročnog razvoja, piše Lider.

'Proračun za iduću godinu ima tri cilja: bit će instrument koji će pomoći da ublažimo posljedice krize, pomoći će u očuvanju gospodarskog rasta i razvoja gospodarstva i treće i najvažnije je da zadržimo koheziju i na tom tragu rezultati ovogodišnji rasta BDP-a bit će dobar poticaj', dodao je Plenković te istaknuo da je tijekom ove godine vlada donijeli dva paketa pomoći građanima, gospodarstvu i lokalnoj samoupravi vrijednu 26 milijardi kuna.

'U ovom trenutku, ne samo zbog ulaska u Schengen, nego i zbog drugih rezultata, Hrvatska ima najbolji investicijski kreditni rejting u povijesti i držimo ga. Pozicionirali smo Hrvatsku na energetskoj karti Europe, no nije samo pitanje kako se suočiti s trenutačnom krizom nego i kako ići dalje i investirati u obnovljive izvore energije', rekao je Plenković.

Spomenuo je i da je puno toga napravljeno po pitanju fiskalne decentralizacije, a predloženo je i funkcionalno spajanje jedinica javne lokalne i regionalne samouprave.

'Postojanje općina bitno je za opstanak i život na tim područjima. Vjerujem da će mnogi iskoristiti sredstva iz NPOO-a za gradnju vrtića i škola. Napravili smo važan korak u smjeru besplatnog obroka u školama za 311.000 učenika, za što smo izdvojili 540 milijuna kuna godišnje. Besplatni udžbenici, obrok i prijevoz važni su za obrazovni sustav', dodao je Plenković.

Spomenuo je i dobre rezultate projekta Baranja i Srijem, Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Banovina, otoci, te poručio gradovima da iskoriste sredstva iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka za ulaganja.

'Vjerujem da ćemo nastaviti dijalog i razgovarati prije donošenja mjera', rekao je Plenković i zaželio uspjeh u radu konferencije.