Više od tisuću učenika i 45 učitelja iz Hrvatske, Finske i Češke tijekom tri godine je pripremalo udžbenik i priručnik za učitelje te sudjelovalo u brojnim praktičnim radovima za razvoj poduzetničkih vještina
Oko 250 učenika iz Osnovne škole Ludina izrađivali su balzame, čajeve i vrećice s ljekovitim biljem sa školske plantaže, modelirali tipičnu moslavačku kuću, pisali poslovne planove, posjećivali lokalne poduzetnike u Hrvatskoj i inozemstvu te sudjelovali u brojnim drugim praktičnim radovima, kako bi u protekle tri godine naučili kako je to biti poduzetnik.
Uz pomoć svojih 12 učitelja, učenici od petog do osmog razreda razvijali su radne navike, osobine poduzetne osobe i poduzetnički način razmišljanja, a pridružili su im se i osnovnoškolci i učitelji iz finskog grada Kiiminki i češkog Valašske Mezirici.
Zajedno su tako u projektu 'Czeck it out, be Croative and Finnish ahead' osmislili kurikulum poduzetništva za osnovne škole, s udžbenikom za učenike i priručnik za učitelje, a kojeg škola Ludina provodi u izvannastavnoj aktivnosti 'Mladi poduzetnik'. Škola je projekt provela zahvaljujući podršci fondova iz programa Erasmus+, vrijednoj više od milijun kuna.
Svi rezultati bit će dostupni i svim drugim zainteresiranim školama do početka nove školske godine i to na web stranici projekta http://check-creative-finish.eu/.
'Naizgled jednostavna ideja o sustavnom bavljenju poduzetništvom u osnovnoj školi, zaživjela je tek uz pomoć financija iz Europske unije, a kurikulum je rezultat dugogodišnjeg procesa, od nicanja ideje, praktičnoga bavljenja poduzetničkim aktivnostima u učeničkoj zadruzi, razvijanja i testiranja u međunarodnom, multilateralnom projektu pa sve do višemjesečnoga, suradničkog rada na izradi dokumenata', poručila je to u utorak Sonja Pribolšan-Pongračić, ravnateljica Osnovne škole Ludina, na završnoj konferenciji i predstavljanju rezultata, pred više od stotinu okupljenih gostiju i sudionika projekta.
Mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj čine oko 98 posto svih tvrtki i doprinose s oko 50 posto u ukupnom BDP-u države, a istraživanja kažu da su Hrvati drugi u Europskoj uniji prema želji da postanu poduzetnici te da se samozaposle. No, obrazovni programi daleko su od izgradnje vještina i kvaliteta koji bi učenicima osigurali da, jednoga dana, uistinu postanu uspješni poduzetnici te unaprijede svoju kvalitetu života i doprinesu zajednici, istaknuli su govornici na konferenciji.
U projektu je ukupno sudjelovalo više od tisuću djece i 45 učitelja koje su svake godine obrađivali zadane teme iz arhitekture, hrane te glazbe i običaja kroz perspektivu poduzetništva. Učenici su tako pripremili nacrte svojih tradicionalnih kuća, knjižicu s receptima i DVD s prikazom pripreme jela, višejezični rječnik s najčešćim izrazima iz tri projektne države, učili plesove i pjesme na četiri jezika…
Također, pripremili su i poslovni plan za međunarodni restoran, što znači da su pripremili SWOT analizu, razradili financiranje restorana, objasnili potrebe i očekivanja od zaposlenika i slično.
'Ankete među učenicima na početku i na kraju projekta pokazala je znatan napredak u njihovom znanju o poduzetništvu, a veseli nas da su, primjerice, učenici nedavno raspravljali upravo o toj temi na sajmu vještina za upis u srednju školu. Naša će škola nastaviti raditi s novim generacijama u izvannastavnoj aktivnosti Mladi poduzetnik, a vjerujem da će se vijest o dostupnim materijalima brzo proširiti i među drugim školama te da ćemo imati puno učenika koji će u svojim školama slušati o financijskoj pismenosti, projektnim planovima, timskom radu, marketingu i slično', rekao je Tomislav Pavlović, koordinator projekta i učitelj engleskog jezika iz Osnovne škole Ludina.
Na okruglom stolu 'Poduzetništvo u obrazovanju i utjecaj na realni sektor' sudionici su istaknuli važnost poduzetničkog obrazovanja i programa za lokalnu zajednicu jer je jedna od temeljnih kompetencija koju bi svaka osoba trebala steći kroz obrazovanje upravo osjećaj za inicijativu i poduzetništvo, kako to navode i nacionalni i europski obrazovni dokumenti.
Stoga učitelji i roditelji trebaju shvatiti uvođenje poduzetništva u školski program od najranije školske dobi kao razvoj poduzetničkoga razmišljanja i poduzetnosti kod djece, a ne kao nužno bavljenje konkretnom poduzetničkom aktivnošću.
Tijekom tri godine učenici i učitelji su putovali i upoznavali države uključene u projekt, u skladu s temama koje su obrađivali te boravili i na kraćim razmjenama u drugim državama. Saznali su tako, između ostalog, da u Finskoj postoji i svojevrsni poduzetnički kamp u kojem učenici pred upis u srednju školu mogu doći i na vrlo konkretnim zadacima provjeriti kako to izgleda raditi, primjerice, kao stolar, voditelj trgovine i slično.
Stoga, od kurikuluma kao polazne točke do praktičnih primjera pripreme učenika za odabir budućeg zanimanja, obrazovni sustav treba stvarati vertikalu prema privatnom sektoru, čulo se na konferenciji u Maloj Ludini.
