'Nastavit ćemo s reguliranjem plina na godišnjoj razini, građani mogu biti mirni. Kad je riječ o struji, idemo na reguliranje od šest mjeseci, pod istim uvjetima kao do sada', rekao je Plenković.

Mjere će na snagu stupiti 1. travnja, a cilj je, ističu iz Vlade, pomoći građanima i gospodarstvu da prevladaju krizu uslijed poremećaja dobavnih lanaca i poskupljenja cijena energije na tržištu. Paket mjera za poduzetnike je nastavak jesenskog paketa koji je donio stabilnost u prethodnom razdoblju.

Što ove mjere znače za građane i poduzetnike?

Darinko Bago, dugogodišnji šef Končara i udruge Hrvatski izvoznici, smatra da je pomoć koju Vlada organizira potrebna i za socijalno ugrožene građane i za poduzeća koja imaju velike energetske troškove te da tu nema dileme, no upozorava i da postoji opasnost.

'Kriza se nije dogodila danas, ovo su vatrogasne mjere, a to je vrlo opasno za Hrvatsku. Još za vrijeme pandemije došlo je do poremećaja u nabavnim lancima, trebalo se ranije krenuti s mjerama, a ovim potezom Vlada postaje aktivan sudionik u tržišnoj ekonomiji. Prestajemo biti tržišno gospodarstvo i to sad sve više podsjeća na jugoslavenski model.

Već godinama se govori o energetskoj efikasnosti, no mnoga poduzeća to nisu ozbiljnije shvatila, već imaju velik dio utroška energije. Pitanje je li to bio nužan trošak ili su ga mogli smanjiti? Vlada nelinearnim mjerama pomaže i neodgovornima i odgovornima', upozorava Bago.

Smatra da Vlada narušava tržišnu utakmicu i socijalni standard jer ograničava cijenu energije i siromašnima i bogatima.

'Pisao sam Vladi prije dvije godine da bismo trebali uvesti iskaznice s podacima o građanima, poglavito onih siromašnih, te da se na iskaznice mjesečno uplaćuje određeni iznos. Za bogate je to društvena odgovornost. Da bi se to uvelo, trebale bi se riješiti imovinske kartice. Mogli smo to riješiti za sve građane i poduzeća prije dvije godine, prepoznati svako vlasništvo u Hrvatskoj imenom i prezimenom', smatra Bago.

Kaže da Vlada ne radi proaktivno te da će energetski neovisne tvrtke, one koje su puno napravile za uštedu energije, dobiti jednaku cijenu kao i one koje su bile neodgovorne.

'Zato su potrebne svojevrsne iskaznice, da se vidi maksimalna efikasnost. Na kraju postaje svejedno koliko energije trošite, jer vam se energetski nije pomoglo niti će vam se pomoći, koliko god efikasno koristili energiju. Naštetit će to objema stranama. Treba djelovati i u drugim segmentima, poput poljoprivrede. Mjere su uvijek potrebne, no nakon dvije godine pitamo se što je s višim nivoom vođenja države, i u socijalnom i gospodarskom smislu, što nedostaje ovoj Vladi. A odgovora nema', ustvrdio je.

Ivan Miloloža, vlasnik i predsjednik uprave jedine hrvatske tvornice akumulatora Munja, kaže da su mjere 'retroefekt'.

'Ne mislim konkretno na Munju, već na Hrvatsku; nama se dogodio odraz nerada bivših ugovarača i Grada Zagreba. Kao nestranački čovjek, prvi sam napadao Vladu, no svako iznošenje mjere pomoći gospodarstvu je apsolutno dobrodošlo, snizili su cijene za gotovo 50 posto, makar do toga nije ni trebalo doći.

Da nije bilo intervencija, mi bismo sigurno zatvorili tvrtku jer ne bismo mogli izdržati toliki rast cijena plina. Zamislite, toliko godina poslujemo, izdržali smo sve nedaće i ratove, a sad da zatvorimo zbog plina. Pomoći će mjere i u tome da se ne dogodi pad standarda građanima, a poslodavcima pak da ne dođe do kolapsa.

Podržavamo mjere, no očekujemo i dodatnu pomoć jer nema razloga da cijena energije raste kad imamo jednu od najtoplijih zima, koja je bila i obilna kišama. Ne očekujem da će se stati na ovome, postoje drugi načini i novac koji se može osigurati', ustvrdio je Miloloža.