Uz Sjedinjene Američke Države i Kinu, zemlje članice Europske unije jedina su preostala svjetska gospodarska i politička supersila, pokazuje godišnja publikacija europskog statističkog ureda. U dokumentu nazvan 'EU i svijet 2020.' Eurostat uspoređuje EU sa skupinom G20, u kojoj su najveće, najrazvijenije i najutjecajnije zemlje svijeta
Skupina G20 uključuje i tri članice EU-a - Njemačku, Italiju i Francusku, dok su ostale članice abecednim redom: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Indija, Indonezija, Japan, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Sjedinjene Američke Države, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Eurostatova publikacija pokriva 14 poglavlja, od stanovništva, zdravstva, obrazovanja do znanosti, biznisa i poljoprivrede, te uspoređuje EU s zemljama skupine G20, koristeći europsku i svjetsku statističku metodologiju.
vezane vijesti
Prema zadnjim dostupnim podacima, onima za 2018., Unija je imala 450 milijuna stanovnika, čime je bila treća u skupini G20, odmah iza Kine i Indije, te je predstavljala 5,9 posto ukupne svjetske populacije. Kina i Indija, obje s oko 1,4 milijarde stanovnika i svaka s po 18 posto udjela u svjetskom stanovništvu, ipak su neuhvatljive.
Iza EU-a na ljestvici se našao SAD s 327 milijuna stanovnika ili 4,3 posto svjetske populacije te Indonezija s 268 milijuna stanovnika ili 3,5 posto svjetske populacije.
Prema broju novorođene djece, EU stoji na 1,56 novorođenih po ženi, što je četvrto najslabije mjesto, a od nas su lošiji jedino Kanada, Japan i Južna Koreja, države u kojima se po jednoj ženi rodi samo 1,05 djece. Najviše stope fertiliteta bilježe se u Južnoafričkoj Republici (2,43 novorođena) te Saudijskoj Arabiji i Indoneziji s 2,3 novorođena po ženi.
Dok Unija čini manje od šest posto svjetske populacije, njeno gospodarstvo zauzima čak 18,6 posto vrijednosti svjetske ekonomije. To znači da je gospodarstvo EU-a veće od kineskog (15,9 posto svjetskog BDP-a), a jedino veće tržište ono je američko te zauzima 24 posto svjetskog BDP-a.
Iako brojka od 18,6 posto svjetskog BDP-a zaista jest i djeluje impozantno, prije deset godina Unija je činila više od 25 svjetske ekonomije dok je Kina tada bila na samo sedam posto svjetskog BDP-a, što jasno sugerira koliko je velika gospodarska kriza koštala Europu.
S druge strane, Kina, koja nije imala tešku recesiju i financijsku krizu, udvostručila je svoj globalni udio sa sedam posto u 2010. (tada je još Japan bio veća ekonomija od Kine) na sadašnjih 15,9 posto globalnog BDP-a.
