U godini prije dolaska koronakrize hrvatski trgovački lanci ostvarili su rekordne rezultate na krilima potrošačkog optimizma, vrhunske turističke sezone i natprosječnog rasta plaća. Na listi vodećih deset trgovaca nije došlo do značajnijih promjena u poretku, ali nisu svi bili podjednako uspješni.

Vodeću poziciju zadržao je Konzum, ali njegova liderska uloga dodatno je oslabila pred nadirućom konkurencijom. Pritom treba naglasiti da podaci Fine o Konzumovu padu prihoda od gotovo 20 posto ne odražavaju pravu sliku poslovanja najvećeg trgovačkog lanca.

Naime iskazani prihod od 7,7 milijardi kuna obuhvaća devetomjesečno poslovanje Konzuma plus, zrcalne kompanije na koju je početkom travnja 2019. prebačeno poslovanje Konzuma u skladu s nagodbom vjerovnika bivšeg Agrokora. Prema pro forma podacima za svih 12 mjeseci, najveći trgovački lanac u sastavu Fortenova grupe ostvario je 9,64 milijarde kuna prihoda, uz blag rast od 1,15 posto.

To znači da Konzum glavnom izazivaču Lidlu bježi za oko 3,8 milijardi kuna. Međutim, kako Lidl iz godine u godinu brže raste, razlika se postupno smanjuje. Vodeći diskonter lani je s rastom prihoda od 13,3 posto (na 5,9 milijardi kuna) dominirao tržištem i smanjio razliku u odnosu na Konzum za oko 600 milijuna kuna.

Golema je razlika u efikasnosti poslovanja između dva vodeća trgovačka lanca. Lidl je ostvario rekordnu dobit prije oporezivanja od 434,7 milijuna kuna, uz rast od gotovo 25 posto. Konzum i dalje posluje s gubitkom zbog velikih financijskih troškova. Doduše, lani je gubitak osjetno smanjen zahvaljujući poduzetnim mjerama racionalizacije. Na godišnjoj razini Konzumov minus je iznosio 48 milijuna kuna dok je u 2018. gubitak dosegnuo 284 milijuna kuna.

Koliko je Lidl efikasniji od Konzuma, svjedoče podaci o prihodu po zaposlenom. Dok u Konzumu na jednog zaposlenog dolazi 1,03 milijuna kuna prometa, Lidl okrene čak 2,6 milijuna kuna po zaposlenom.

Treće mjesto u top 10 trgovaca čvrsto drži austrijski Spar s rastom prihoda od 6,2 posto, znatno nižim nego godinu ranije, kada mu je, zahvaljujući akvizicijama Bille i dijela Dione, promet skočio za petinu. Za razliku od glavnog konkurenta Lidla, Spar unatoč snažnom rastu prihoda još uvijek ne posluje s profitom.

Najveći domaći trgovački lanac Plodine zadržao je četvrtu poziciju s 4,4 milijarde kuna prihoda. Tvrtka u vlasništvu Mile Ćurkovića bilježi nešto sporiji rast od ostalih vodećih lanaca, ali zato se može pohvaliti visokom dobiti (165 milijuna kuna) i natprosječnom operativnom maržom.

Petoplasirani Kaufland znatno je ubrzao rast i ušao u zonu pozitivnog poslovanja. Lidlova bratska tvrtka u vlasništvu njemačke grupacije Schwartz ostvarila je 3,9 milijardi kuna prihoda i dobit u visini od 58,8 milijuna kuna.

I drugi po veličini maloprodajni lanac u domaćem vlasništvu, Tommy, dobro se nosi s inozemnom konkurencijom. Trgovine u vlasništvu splitskog poduzetnika Tomislava Mamića povećale su prihode za gotovo 10 posto i ostvarile respektabilnu dobit od 152 milijuna kuna.

Donji dio liste top 10 trgovaca zauzeli su maloprodajni lanci kojima prodaja prehrambenih proizvoda nije glavna djelatnost. Najveći među njima je Pevec, vodeći trgovac proizvodima za izgradnju, opremanje i uređenje doma i vrta. Lanac koji odnedavno posluje pod novim imenom Pevex iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate. Lani je povećao prihode za 9,4 posto (na 2,1 milijardu kuna), a dobit prije oporezivanja za 14,7 posto (na 197,5 milijuna kuna).

Osmo i deveto mjesto na listi zauzele su dvije vodeće drogerije. Tržišni lider na ovom području i dalje je DM s prihodom od 1,9 milijardi kuna dok Müller s nešto sporijim rastom zaostaje za oko 200 milijuna kuna. DM je lani osjetno popravio profitabilnost, ali Müller još uvijek bilježi gotovo dvostruko veću dobit od glavnog konkurenta.

Umjesto posrnulog Tiska na listu je uskočio Studenac, trgovački lanac koji je višestruko narastao nakon ulaska novog vlasnika (poljski fond Enterprise Investors) te pripajanja Istarskih supermarketa i zadarskog Sonika.

Proteklu godinu obilježio je i snažan rast plaća. Dobri poslovni rezultati i nedostatak radne snage priskrbili su radnicima u trgovini 4,4 posto viša primanja. Usprkos natprosječnom rastu, prosječna trgovačka neto plaća od 5830 kuna i dalje je bila 10 posto niža u odnosu na državni prosjek. Međutim među vodećim trgovačkim lancima postoje ogromne razlike.

Unatoč lanjskoj stagnaciji prosječne plaće, po nagrađivanju zaposlenih i dalje prednjači DM. Najveći drogerijski lanac u srednjoj i jugoistočnoj Europi u Hrvatskoj zapošljava 1433 djelatnika s prosječnom plaćom od gotovo 10.000 kuna. Kod trgovaca hranom izdvaja se Lidl, u kojem su prosječna primanja dosegnula 8542 kune, uz rekordan rast od 10,6 posto.

Slijede Kaufland (6803 kune), Müller (6487 kuna) i Spar (5730 kuna). Nakon vodećeg Lidla, najveći rast prosječne plaće (7,55 posto) bilježi Pevec, u kojem je prosjek dosegnuo 5582 kune. S druge strane, najslabije su plaćeni radnici u Studencu, Plodinama i Konzumu s prosjekom ispod 5500 kuna.